Srpsko narodno veće će u ponedeljak 21. septembra obeležiti godišnjicu događaja iz 1991. godine kada je ubijeno 13 srpskih rezervista na Koranskom mostu u Karlovcu za šta je osuđen hrvatski specijalac Mišo Hrastov.
Potvrdila je to za Radio Mrežnicu potpredsednica Srpskog narodnog veća Aneta Vladimirov.
“Radimo to u dogovoru s porodicama žrtava zločina koji se dogodio na Koranskom mostu, pa će parastos za žrtve biti održan i ove godine, a onda zajedno s kolegama iz županijskog veća i pripadnicima porodica žrtava hteli smo položiti ruže i zapaliti sveće”, kazala je Vladimirov.
Na Koranskom mostu je 21. septembra 1991. godine ubijeno 13 srpskih rezervista JNA, za šta je nakon godina povlačenja po sudovima osuđen hrvatski specijalac Karlovčanin Mihajlo Hrastov.
“Kad mesto zločina postaje mesto sećanja, znači da se s tim suočavamo, a dok ih ignorišemo bojim se da ne možemo razumeti posledice”, objasnila je Vladimirov želju SNV-a za ovom komemoracijom.
Potvrdila je da su se javili karlovačkoj policiji kao “gosti”, ali i da imaju neku vrstu “bezbednosnog savetovanja”.
“Nismo se javili za službenu dozvolu već saradnju. Ukoliko je karakter javnosti nečijeg žalovanja za nekim ko je dokazano žrtva zločina i to predstavlja bilo kakvo uznemirenje za Karlovčane, to je nažalost posledica ne onih koji žaluju u privatnosti, već nesposobnosti da shvatimo da tuga ne ide nikuda. Mislimo da ljudi koji se sećaju svojih najmilijih, žrtava zločina, imaju pravo da se ne boje tog sećanja i da osete podršku drugih ljudi, nadamo se i Karlovčana, koji razumeju o čemu se radi. Radi se o nepravdi prema žrtvama tog postupka, ali i onima koji ih se sećaju. Mi se kao društvo moramo brinuti ukoliko oni koji ničim to nisu zaslužili moraju potajno i krišom misliti na svoje najmilije, bilo kojoj grupi da pripadaju. Želimo ohrabriti sve članove porodica žrtava i da budu solidarniji”, rekla je Vladimirov.
Na pitanje da li misli da će sve biti shvaćeno kao provokacija, pa i dolazak članova porodica ubijenih rezervista, Vladimirov je rekla da nisu sigurni hoće li doći svi s obzirom na pandemiju i da ne žive u Hrvatskoj.
“Ne možemo znati hoće li to biti provokacija, ali sam sigurna da svako ko je u periodu od 1991. – 1995. godine iz slobodarskih razloga i zabrinutosti za kuću i grad uzeo pušku u ruke, ne može imati problem da se neko seća nekog ko nije imao sreće i nije preživeo taj rat. Ukoliko će to predstavljati provokaciju, to ne može biti naša briga, dodala je Vladimirov.
“Ovde je odnos između antiratnog i ratnog razumevanja istorije”, napomenula je Vladimirov odgovarajući na pitanje da li je ovo nastavak linije “pomirenja” Knin-Grubori, pa sad Koranski most.
“Rat je najstrašniji oblik rešavanja problema i kritičko preispitivanje naših odnosa tome služi. Ukoliko hoćete, ova orijentacija Knin- Grubori – Koranski most, mi zaista mislimo da su ljudi koji su iz objektivnih razloga bili primorani ili pristali da učestvuju u ratu, i sami žrtve tog rata pa iz te perspektive to jeste legitiman čin. Ako je sada trenutak nešto bolji nego lani, drago nam je da smo ga doživeli”, kazala je Vladimirov.
Posle parastosa u crkvi Svetog Nikole biće položene ruže i zapaljene sveće na mostu.
Inače, poslednjih godina su na mostu u noći uoči godišnjice događaja bili postavljeni lampioni i cveće.