Na prostoru Požeško-slavonske županije počeke su komemoracije u spomen na žrtve »krvavog avgusta« 1942., kada su ustaše pobile više stotina Srba tog kraja.
U selima Toranj i Dereza su održane komemoracije 4. avgusta, u sredu su komemorisani ubijeni Srbi Japagi i Branešcima, prekjuče u Kusonjama, a sutra će biti održana komemoracija u Sloboštini.
Politički predstavnici Srba u Hrvatskoj traže da se Ministarstvo hrvatskih branilaca angažuje u ekshumaciji i obeležavanju i tih stratišta iz Drugog svetskog rata, a ne samo kad su u pitanju mesta gde su partizani likvidirali Hrvate, piše Novi list.
Poslednji takav slučaj je bio jama Jazovka, iz koje su službenici resora kome je na čelu potpredsednik Vlade Tomo Medved, zajedno s drugim državnim službama, od 13. do 17. jula ekshumirali posmrtne ostatke 814 osoba, od kojih je deo tu pogubljen i bačen 1943., nakon bitke za Krašić, a deo u danima po završetku Drugog svetskog rata.
Zamenik gradonačelnika Pakraca Nikola Ivanović, potpredsednik Srpskog narodnog veća, koji je bio prisutan na svim spomenutim komemoracijama, smatra da će u sledećem periodu, u sklopu pokrenutih procesa pomirenja, »s Ministarstvom hrvatskih branilaca biti u mogućnosti otvoriti temu i srpskih žrtava iz Drugog svetskog rata«.
“Posebno tamo gde su spomenici devastirani, uništeni ili maknuti, odnosno na mestima kao što su Japaga, Dereza, Kusonje, gde civilne žrtve nisu nikada ekshumirane. Mislim da je to civilizacijsko i hrišćansko pitanje i da nevine žrtve trebaju biti ekshumirane i dolično sahranjene, a spomenici obnovljeni”, rekao je Ivanović.
Ministar hrvatskih branilaca Medved je Novom listu kazao da on i njegovi ljudi ne mogu ništa da učine sve dok neko policiji ne prijavi da se na nekom lokalitetu nalaze posmrtni ostaci žrtava iz Drugog svetskog rata. Tako to, tvrdi, reguliše Zakon o istraživanju, uređenju i održavanju vojnih groblja, groblja žrtava Drugog svetskog rata i posleratnog perioda, donijet u mandatu Vlade Zorana Milanovića.
“Mi postupamo isključivo na osnovu nečije prijave. Dakle, očekujem da neko saznanja o ovim mestima prijavi nadležnom telu, a to je najbliža policijska stanica, posle čega sledi propisana procedura. Eksumaciju iz Jazovke i pre nekoliko meseci kod Brdovca radili smo zato što je to neko prijavio, pa smo to uvrstili u plan rada našeg Ministarstva. Tim ekshumacijama uvek prisustvuje policija, koja obrađuje posmrtne ostatke”, rekao je Medved.
“Tražiću da se ekshumiraju dva bunara u Derezi, u kojima je, nakon što su zaklani, 1942. skončalo i 12 članova moje porodice”, najavio je Veljko Džakula, srpski političar i aktivista iz zapadne Slavonije.
Na spomen-obeležju u Derezi, postavljenom 2006. godine, piše da su tu 4. avgusta 1942. »ustaški zločinci, nakon zverskog mučenja, klanja i ubijanja, pobacali u obližnje bunare 120 muškaraca, 64 žene, 37 muške i 28 ženske dece«.
Zakon na koji se poziva Medved predviđa da Ministarstvo hrvatskih branilaca ekshumaciju žrtava iz Drugog svetskog rata može provesti i »ako to zahteva javni interes, a kad se pravosudna tela odrede nenadležnima«, piše Novi list.
Na internetskoj stranici Ministarstva navode se brojevi telefona na koje se mogu javiti svi koji poseduju određene informacije o žrtavama iz Drugog svetskog rata i posleratnog perioda.
Takođe se precizira da se postupak istraživanja grobnica žrtava iz Drugog svetskog rata i posleratnog perioda pokreće prijavom fizičke ili pravne osobe Ministarstvu hrvatskih branilaca, ali i »sopstvenim istraživanjima Ministarstva hrvatskih branilaca«.
Ekshumacija i premještaj posmrtnih ostataka obavljaju se u slučajevima »kada je to u javnom interesu«.
Ministarstvo hrvatskih branilaca bi moralo, znači, da utvrdi da li je, na primer, vađenje posmrtnih ostataka Srba iz bunara u Derezi u javnom interesu.
“Zainteresovanoj javnosti dugo je poznato da Srpsko narodno veće i SDSS posebnu pažnju posvećuju hiljadama devastiranih ili uništenih spomen-grobnica, spomenika i memorijalnih kompleksa žrtvama okupacionih i kvislinških režima u periodu pre i tokom Drugog svetskog rata na području današnje Hrvatske. To je počelo s koalicionom Vladom Ive Sanadera i njegove naslednice Jadranke Kosor”, rekao je Milorad Pupovac, predsednik SDSS-a.
“U poslednjih deset godina, zbog dominacije revizionističkih i negacionističkih politika, takva programska saradnja s vladama nije nastavljena. SNV i SDSS su to radili svojim raspoloživim sredstvima, obnovljali spomenike i istraživali i čuvali mesta stradanja”, kazao je Pupovac.
“U ovom mandatu započeli smo razgovore o ovoj temi, posebno se usmeravajući na neka faktički i simbolički najbolnija mesta”, istakao je Pupovac.