Srpsko narodno veće je nakon suprotstavljanja hrvatskih branilaca odustalo od sutrašnje komemoracije na Koranskom mostu u Karlovcu, gde su 21. septembra 1991. godine ubijeni srpski rezervisti, a za šta je osuđen i kaznu odslužio hrvatski policijski specijalac Mihajlo Hrastov.
Pijetet za 13 ubijenih sunarodnika, umesto na mostu, iskazaće u pravoslavnoj crkvi u Karlovcu i na groblju Parunovac i Čatrnja i to zajedno sa srodnicima žrtava i antiratnim aktivistima i građanima i građankama Karlovca, navedejo je u facebook objavi SNV-a, uz reči da “na samom mestu zločina to ove godine nije bilo moguće”.
U istoj objavi se osuđuju ratna granatiranja Karlovca, huškanja i poticanja na rat i mobilizaciju, te osuđuju “neodgovorne politike koje su paralelno s ratnim pripremama dogovorale podelu društvenog vlasništva”, ali su takođe osudili i “nehumane egzekucije golorukih zarobljenika”.
Ovih dana su se komemoraciji na Koranskom mostu suprotstavili hrvatski branioci jer im to mesto, kako je rečeno, simbolizuje agresiju pobunjenih Srba i velikosrpsku politiku i zamenica župana Martina Furdek Hajdin, a danas i gradonačelnik Damir Mandić.
S tim u vezi Mandić je pozvao SNV da “na tragu svih nastojanja za uvažavanjem i pomirenjem iskreno pristupe suočavanju s prošlošću kako se ovakve situacije ne bi ponavljale”.
Dodaje da je to “bilo nužno jer bi održavanje skupa samo potvrdilo osećaj svih da komemorativni skup na koranskom mostu isključivo služi kao pokušaj negiranja velikosrpske politike koja je i dovela do stradavanja rezervista JNA”.
SNV je u današnjoj objavi, s potpisom zamenice predsednika Anete Vladimirov, istakao da je za velik deo Kordunaša i Kordunašica rat počeo 4. avgusta 1991. godine kada su trojica karlovačkih policajaca Mile Butina, Joža Milčić i Zlatko Škrlac ubijeni iz zasede dok su u patroli prolazili pokraj Budačke Rijeke.
Kasnije, 21. septembra, u dva vojna vozila je 25 pripadnika JNA išlo iz kasarne Mekušje u kasarnu Centar u Karlovcu, hrvatska policija je vozila zaustavila i na Koranskom mostu su od sedamnaestorice zarobljenih pripadnika rezervnog sastava na licu mesta ubijena 13-torica.
“Nacionalistička politika, koja je upravljala životima mobilisanih rezervista i koja ih je tog kobnog dana dovela do mosta na Korani, bila je višestruko štetna i pogubna kako za hrvatski tako i za srpski narod na Kordunu i drugde. Ista je to logika ratnog nasilja koja je naredila likvidaciju hrvatskih policajaca mesec i nešto dana ranije”, piše u SNV-ovoj objavi uz naglasak da, kako navode, “nije ništa manje štetna bila i spremnost na agresiju iskazana ubistvom razoružanih rezervista”.
Između ostalog SNV konstatuje da njihovo komemorisanje tih žrtava “nije postupak veličanja ratne politike”, već “antiratni čin osude ratnohuškačkih politika, koje su u na kraju dovele do stradanja ne samo civila na svim stranama i od svih strana nego i onih vojnih obveznika, koji su do izbijanja rata vodili živote u miru sa svojim komšijama gradeći za sebe i svoje porodice kuće i dobre odnose”.
Oni su, piše u objavi SNV-a, bili mobilisani i u ruke su uzeli puške u situaciji “neposredne životne ugroženosti”, a na Koranskom mostu su “predali iste te puške u nadi da će taj čin biti dovoljan”, ali “na svim stranama su ratni zarobljenici prolazili posebne torture bilo kroz zarobljeništvo u logorima bilo tokom neposrednog terora”.