“Priliku za ravnomeran regionalni razvoj moraju imati i opštine poput Vrginmosta, Gline, Topuskog, Dvora, Vrhovina, Udbine, Donjeg Lapca, Gračaca, Obrovca, Kistanja, Ervenika, Biskupije, Kijevo, Civljana i mnogih drugih opština. Zato moramo pojačati distribuciju sredstava i u regionalnom razvoju, Ministarstvu poljoprivrede i Ministarstvu demografije”, rekla je juče u saborskoj raspravi Anja Šimpraga, u ime Kluba SDSS-a.
U protivnom, kako je istakla, područja koja su idealna za poljoprivredu i ruralni turizam, kao što su Slavonija, Kordun, Banija, Lika i dobar deo dalmatinskog zaleđa, neće biti iskorišćena’.
Prema podacima s kojima raspolaže klub SDSS-a, na područjima gde žive Srbi potrebna je izgradnja ili sanacija 32 odsto državnih puteva, preko 60 odsto naselja nema vodovodnu mrežu, prosečni izvorni prihod je 959 kuna, a stopa nezaposlenosti 33 odsto. Depopulacija stanovništva u periodu od 1991. do 2011. godine iznosi 45 odsto”, rekla je Šimpraga iznoseći pred saborskim zastupnicima podatke o uticaju krize uzrokovane koronavirusom na državni budžet.
Naglasila je da je potrebno stvoriti mehanizme kojima će se morati nadoknaditi ogroman zastoj, ali i obratiti pažnja na regionalni razvoj područja naseljenih nacionalnim manjinama.
Šimpraga je, diskutujući o predlogu polugodišnjeg izveštaja o izvršenju Državnog budžeta Republike Hrvatske za prvo polugodište 2020. godine, navela da statistike govore da je od 117 jedinica lokalne samouprave, u kojima žive pripadnici svih nacionalnih manjina s udelom većim od 5 odsto stanovnika, u 103 jedinica lokalne samouprave žive pripadnici srpske zajednice.
“Od toga 55,45 odsto Srba živi u potpomognutim područjima gde je razvijenost u grupama, znači od jedan do četiri prema indeksu razvijenosti”, rekla je Šimpraga.
“Sve navedeno upućuje na potrebe za dodatnim merama za veću finansijsku podršku slabo razvijenih, ekonomskih i demografskih osiromašenih područja. Intervencioni planovi za mnoge sredine donose nove investicije, projekte, nova radna mesta, što bi itekako pomoglo u očuvanju i opstanku ovih krajeva”, kazala je Šimpraga.
Upitala je šta je sa sredinama koje nisu obuhvaćene intervencionim planovima i projektima kao što je projekat Slavonija, Baranja i Srem.