Premijer Andrej Plenković učestvovao je danas na komemoraciji za devetoro ubijenih srpskih civila u Varivodama pored Kistanja, koja je održana u organizaciji Srpskog narodnog veća i Opštine Kistanje.
Na komemoraciji su uz premijera bili predsednik SDSS-a Milorad Pupovac i potpredsednik Vlade Boris Milošević.
Pupovac je poručio da je dva meseca nakon Oluje ubijeno mahom starije stanovništvo u Varivodama, Gošiću i drugim mestima.
“Ubijalo se u drugim mestima u okolini Knina”, kazao je Pupovac, spomenuvši nekoliko desetina civila i ratnih zarobljenika koji su ubijeni. Kazao je i da je ubijenima zajedničko to što ubice ili nisu tražene ili nisu procesuirane te da u javnosti još nema dovoljno svesti o tim stradanjima.
Premijer je kazao da je u Varivodama počinjen težak zločin protiv nevinih ljudi, uprkos tome što na tom području više nije bilo ratnih delovanja.
“Kao predsednik hrvatske Vlade duboko žalim zbog toga i izražavam vam saučešće zbog smrti pripadnika vaše porodice”, poručio je Plenković.
Pripadnicima srpske manjine rekao je da želi poslati poruku mira i pomirenja.
“To znači i smoći snage i priznati da je na Hrvatsku izvršena agresija i zaslužuje nedvosmislenu osudu. To znači jasno ograđivanje od tadašnje velikosrpske agresije u čije su ime ubijeni brojni državljani Hrvatske, a mnogi zločini ostali nekažnjeni, među njima i zločini u susednim selima, gde su stariji pripadnici takođe ubijeni, a počinioci nikad nisu odgovarali”, kazao je Plenković.
“U Varivodama je počinjen težak zločin protiv nevinih i nemoćnih ljudi. U tom zločinu je na svojim kućnim pragovima vatrenim oružjem okrutno pobijeno 9 civila srpske nacionalnosti, vaših sumeštana i članova porodica, i to usprkos tome što na tom području više nije bilo nikakvih ratnih delovanja”, rekao je premijer.
Kako je istakao, osim što je njihove porodice zavio u crno, ovaj zločin je i uvreda za savremenu Hrvatsku jer vređa ljudsko dostojanstvo.
“On je gaženje onih ideala za koje su se borili ogromna većina hrvatskih branilaca – među kojima su bili i Srbi – koji su časno branili našu domovinu. A borili su se za slobodnu, demokratsku i tolerantnu Hrvatsku, u kojoj su svi njeni građani ravnopravni, nezavisno od svog nacionalnog porekla, verskih ili političkih uverenja”, kazao je Plenković.
“Počinioci ovog zločina i Hrvatskoj su naneli štetu, a zbog takvih koji se nisu imali hrabrosti predati hrvatskim pravosudnim telima hrvatski generali su godinama morali u haškom pritvoru braniti čast Hrvatske vojske i države sve do oslobađajuće presude”, napomenuo je premijer.
“Svi ti zločini, počinjeni nakon operacije Oluja, ni na koji način se ne mogu opravdavati, i zbog toga iskreno žalimo. A kao što sam rekao u Kninu, svaki je takav čin bolan za sve porodice žrtava i ružan ožiljak na pravedno lice i odbrambeni karakter Domovinskog rata, jer legitimno pravo na odbranu nije i ne može biti opravdanje za nedelo”, zaključio je Plenković.
“Ono što ovde želim poručiti je da su ti zločini bili čin pojedinaca, koji su često iz običnog koristoljublja išli u pljačkaške pohode na područje na kome još nije bila uspostavljena organizovana civilna vlast, što su iskoristili za svoja kriminalna dela”, napomenuo je premijer.
Kako je istakao, to nikada nije bila politika hrvatske države ni vojnog vrha, a posebno ne predsjednika Tuđmana, već samostalni čin pojedinaca, vojnika ili civila.
“I to jasno potkrepljuju i zapisi iz rasprava na sednicama tadašnje Vlade, iz kojih se vidi da je ovaj zločin odmah osuđen, rekao je Plenković.
Istakao je da nadležna tela imaju zadatak da otkriju ko su oni koji su odgovorni za ove zločine jer “zločini ne zastarevaju, a naša je civilizacijska dužnost kao demokratskog društva da žrtve dobiju pravdu i zadovoljštinu”.
“Želimo vam odaslati i poruku pomirenja, kao i nade u izgradnju zajedničke budućnosti svih hrvatskih građana, nezavisno od njihovog porekla. To ne znači zaboraviti što se događalo u ratu pre 25 godina, nego izvući iz toga pouke i pružiti jedni drugima ruku mira. To za Hrvate znači smoći snage i priznati da su u Domovinskom ratu, iako odbrambenom, nažalost počinjeni i zločini nad srpskim civilima koji se nisu smeli dogoditi, koji nemaju opravdanja, i koji zaslužuju svaku osudu i procesuiranje odgovornih, jer Hrvatska se branila od agresije, ne od nedužnih civila”, rekao je Plenković.
“To za Srbe u Hrvatskoj znači smoći snage i priznati da je na Hrvatsku izvršena agresija Miloševićevog režima i bivše JNA i da se ne može opravdati oružana pobuna protiv legalno izabrane vlasti i demokratske volje hrvatskog naroda za samostalnom državom, nego da zaslužuje nedvosmislenu osudu, posebno u ovom kraju gde su još u avgustu 1990. u susednim Smrdeljima i Đevrskama podignute prve barikade”, istakao je Plenković.
“To znači i jasno ograđivanje od tadašnje velikosrpske politike u čije su ime hiljade nedužnih ljudi ubijeni širom Hrvatske i zbog koje su poginule hiljade hrvatskih branilaca, među kojima je još uvek mnogo nestalih, a mnogi zločini su takođe do danas ostali nekažnjeni, poručio je Plenković.
Naglasio je da svi trebamo imati snage da preuzmemo svoj deo odgovornosti i staloženo sagledamo svu slojevitost i težinu tadašnjih dešavanja i okrenemo se budućnosti.
“Hrvatska, kao zemlja koja je pobedila u nametnutom ratu, danas ima snage za to, ali i dužnost i želju da se svi njeni građani u njoj dobro osećaju. To treba biti naša nova i zajednička pobeda. Želimo da kao društvo gradimo bolje odnose i snažimo međusobno poštovanje za dobrobit naše zajedničke hrvatske domovine”, rekao je Plenković.
Premijer Plenković je takođe najavio i projekat Dalmatinska zagora, Lika, Banovina i Gorski kotar, jer je, kako je rekao, želja Vlade da te krajeve oživimo i obezbedimo osnovne preduslove za razvoj, ali i za život dostojan 21. veka.
Nakon završetka komemoracije okupljeni su se uputiti u selo Gošić gde je održan komemorativni skup za žrtve ubistava počinjenih 27. avgusta 1995. godine.
Gotovo dva meseca nakon Oluje, 28. septembra 1995., ubijeno je devet meštana Varivoda: Dušan Dukić (59), Špiro Berić (55), Jovo Berić (75), Jovan Berić (56), Radivoj Berić (69), Marija Berić (69), Milka Berić (67), Marko Berić (82) i Mirko Pokrajac (84).
Ubijeni su hicima iz neposredne blizine na svojim kućnim pragovima.
U Gošiću kod Kistanja 27. avgusta 1995. ubijeno je sedam starijih osoba: Savo Borak (70), Vasilj Borak (68), Grozdana Borak (75), Marija Borak (81), Kosovka Borak (77), Milka Borak (75), Dušan Borak (56), a desetak dana ranije ubijen je i Gojko Ležaić (65).
Svi ubijeni su bili civili, a u selu ni ranije ni u vreme ubistava nije bilo ratnih aktivnosti. Do danas niko nije osuđen za te zločine.