U manastiru Svetog arhiđakona Stefana u selu Slanci kod Beograda danas je održan pomen za 40.000 žrtava koncentracionog logora Gospić–Jadovno–Pag. Ove godine, zbog epidemije, porodice i poštovaoci žrtava nisu mogli da odu na mesto stradanja.
Pomen za nevino stradale Srbe u NDH služio je otac Stefan iz manastira Svetog arhimandrita Stefana u Slancima koji je rekao da ne samo da je važno sećati se žrtava, već da one treba i da nas upute ka porukama iz jevanđelja.
“Njihova žrtva ima pun smisao upravo u tome ako nas prizove ka životu vrlinskom, ka životu po Hristu. Neka je večni pomen i bog dušu da prosti svima našima postradalima u NDH”, rekao je otac Stefan.
Dušan Bastašić, predsednik udruženja Jadovno 1941. je podsetio da su poslednjih 11 godina, pomeni i sećanje na žrtve održavani na samom mestu stradanja.
“Svake godine, krajem juna, okupljali smo se kod Šaranove jame, mučeničkom stazom odlazili do logora Jadovno, prelazili Plavu grobnicu podvelebitskog kanala, odlazili na ostrvo Pag i tragali za kraškim jamama i masovnim grobnicama”, rekao je Bastašić.
Prema njegovim rečima nad onima koje su pronašli, podizali su drvene časne krstove.
“Ove godine, zbog pandemije, nismo u prilici da odemo na mesto stradanja, genocida počinjenog nad srpskim narodom u Nezavisnoj državi Hrvatskoj”, naglasio je Bastašić.
Istoričar, prof. dr Miloš Ković smatra da sećanje na genocid u NDH treba da bude ugrađeno u temelje srpskog nacionalnog identiteta. Ković je istakao i da Jadovno, a kasnije i Jasenovac nisu bili izolovani istorijski događaji.
“Mi smo narod koji je pretrpeo strašni genocid u Nezavisnoj državi Hrvatskoj od takozvane bratske ruke. I ne samo u NDH, već tri puta u dvadesetom veku. U prvom svetskom ratu: ne zaboravimo da je genocid počeo u Podrinju, na obe strane reke Drine 1914., u drugom svetskom ratu i u ovom našem vremenu – mislim na takozvanu Oluju i Bljesak”, istakao je Ković.
“Naš zadatak nije da mrzimo bilo koga i potomke zločinaca – naš zadatak je da sprečimo zločince da ponovo stave svoje prljave ruke na našu decu”, rekao je Ković.
Kritikovao je što se u vezi sa brojem žrtava genocida često, kako je rekao, igraju razne igre, u koje su ušli i neki srpski istoričari. Takve tvrdnje, on je uporedio sa pokušajima poricanja holokausta nad jevrejskim narodom.
Kompleks koncentracionih logora Gospić-Jadovno-Pag poznat je i pod imenom Gospićka grupa logora.Otvoren je 21. aprila 1941. godine, zatvoren je 20. avgusta 1941. godine na zahtev Vojske Italije. “Jadovno” je poznato kao mesto ljudske patnje i bola, a nalazi se u predelima Velebita karakterističnim po mnogim kraškim jamama. Do sada je u tom kompleksu na osnovu arhivskih dokumenata ustanovljeno postojanje 32 bezdane jame koje su bile stratišta Srba i Jevreja. Najistraženije su Šaranova jama, jama Jamina i jama Sveta Ana. Istovremeno sa logorom “Jadovno” pripremani su i logori “Slana” i “Metajna” na Pagu.