Teško greši svako ko misli da država može biti opravdanje za zločine, poručio je danas predsednik SDSS-a Milorad Pupovac u Uzdolju kod Knina, gde je održana komemoracija za osam srpskih žrtava ubijenih na današnji dan pre 25 godina, dan nakon Oluje.
“Još više greše oni koji misle da se mir u zemlji može graditi na tome da se zanemaruju ovakva stradanja i da se ne pokazuje empatija za patnje koje su ljudi prošli”, istakao je Pupovac.
Naglasio je da su žrtve u Uzdolju “mučki i neljudski” ubili oni koji misle “da čine veliko delo i misleći da velike stvari opravdavaju takvo nedelo”.
Dodao je da su se na komemoraciji okupili da bi se suprotstavili takvom mišljenju i verovanju, “jer kao što se vidi, to iza sebe ostavlja samo takve tragove”.
Pupovac je istakao da će se na ovakvim komemoracijama okupljati i ubuduće, “da bi čuli osudu tog zločina, ali i da bi čuli da oni kojima je posao da utvrde ko je to počinio naprave ono što od njih zakon traži”.
Cilj im je, naveo je, da stradali ne budu povod za mržnju ili koju lošu misao o ljudima koji takvo mišljenje ili bilo koju lošu misao nisu zaslužili.
“Okupljaćemo se u najboljoj veri da ćemo poštujući stradanje, kroz koje su prošli naši sugrađani Hrvati i naši sunarodnici Srbi, stvoriti društvo mira, stvoriti društvo u kome ćemo zatvoriti ratnu knjigu, a ne je svake godine obnavljati i ponavljati, nego stvoriti društvo u kome će ljudi moći živeti na miru u kome će se moći okrenuti budućnosti”, istakao je Pupovac.
SDSS-ova Saborska zastupnica Anja Šimpraga upozorila je da se, dok su ratna stradanja Hrvata priznata i “ozvaničena komemorisanjima”, a progonstva završila povratkom te mnogi odgovorni Srbi za počinjene zločine nad njima kažnjeni, to ne može reći za ratna stradanja i progon Srba.
“Ratni zločini počinjeni prema Srbima retko su kažnjavani, posebno zločini u Oluji i nakon nje. Mesta njihovog stradanja obeležavaju i komemorišu samo srpske organizacije, a za državu i državnu vlast ona kao i da ne postoje. Istine je i s progonom gotovo 200 hiljada Srba samo u Oluji, ne računajući one u Bljesku i u brojnim gradovima Hrvatske van ratnog područja”, rekla je Šimpraga.
Napomenula je da svest o tolikom stradanju Srba u hrvatskoj javnosti ne postoji, ne postoji svest o potrebi da se iskaže žaljenje i empatija.
“Osuda zločina godinama sve se više smanjuje, a na njeno mesto dolaze bešćutnosti i nehrišćanska ismevanja, mržnja prema preostalim Srbima, netolerancija prema onome što ih čini različitima od Hrvata te nasilje”, poručila je Šimpraga.
Kazala je da je, uz to što je iz Hrvatske izbeglo 200 hiljada ljudi, “ugašeno gotovo dve hiljade ljudskih života, što za vreme Oluje, ali i nakon nje”.
“Uništene su i devastirane stotine naselja, hiljadu kuća podizanih vekovima i generacijama”, naglasila je Šimpraga i dodala da je vreme da se nakon 25 godina ti zločini rasvetle te osvesti zašto se to dogodilo i kolika je to šteta ne samo za Srbe u Hrvatskoj, već i za samu Hrvatsku.
“Nužno je da se prema Srbima zaustavi širenje mržnje i nasilja te počne graditi društvo tolerancije i poštovanja različitosti. Nužno je da se prestane prećutkivali i ismevati tuđe stradanje, te da se takvo držanje zameni poštovanjem stradanja jednih i drugih. Tako čine čestiti ratnici, tome vode mudri i pošteni političari, o tome propovedaju istinski sveštenici”, zaključila je Šimpraga.
Tokom komemoracije služen je parastos ispred spomen-obeležja stradalima u Uzdolju, gde su predstavnici lokalnih vlasti položili vence i sveće, odavši počast ubijenima.
Tog 6. avgusta 1995. godine ubijeni su Stevan, Janja i Đurđija Berić, Miloš Ćosić, te Sava, Milica, Jandrija i Krstan Šare. Za zločin u Uzdolju još niko nije krivično odgovarao.