Iako Zakon o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata ne rješava sva pitanja, ipak je veliki korak naprijed u borbi za ostvarivanja prava civilnih žrtava rata, složili su se juče čelni ljudi Documente i Srpskog narodnog veća na predstavljanju medijske kampanje “Pravda za žrtve”, podržavajući skorašnje donošenje tog zakona.
„Tačan broj civilnih žrtva rata još nije poznat, a tek manji broj ih ima status kojim ostvaruju određena socijalna prava. Do sada je ta prava regulisao Zakon o vojnim i civilnim invalidima rata koji je do sada menjan 12 puta. Uprkos brojnim izmenama, i dalje nisu bili obuhvaćeni svi civilni stradalnici niti su prava bila prilagođena potrebama populacije. Prošla Vlada nameravala je doneti novi zakon, ali je zbog političkih strasti i lomova na političkoj sceni uspela tek doneti zakon o žrtvama ratnog silovanja i nije imala snage da krene u izradu novog koji bi trebao biti donesen do ustavnog roka 15. jula”, rekao je Eugen Jakovčić iz SNV-a.
„Zakon nije savršen, ali odgovara na pitanja vezana uz žrtve u logorima te porodice ubijenih i nestalih”, kazala je Vesna Teršelič iz Documente i ukazala na primere Katarine Bešlić iz Petrinje, Marice Šeatović iz Novske i Ive Radić iz Vukovara, koje su ostale bez članova svojih porodica i za to nikada nisu dobile odštetu niti je za zločine neko odgovarao.
„Njih tri od 1991., odnosno 1992. godine traže pravdu i bore se za istinu kako bi krivci bili kažnjeni. Marica Šeatović je tužila RH, a umesto satisfakcije čekalo ju je plaćanje sudskih troškova koji su odbijani od njene penzije, dok su Katarina i njen brat nakon izgubljenih sporova u Hrvatskoj kakvu-takvu satisfakciju dobili tek na Evropskom sudu. Sudski postupci nisu doveli do kažnjavanja”, rekla je Teršelič.
Naglasila je da sadašnji nacrt zakona ostavlja širok prostor za javnu raspravu o pripadajućem pravilniku kako bi se otklonili problemi. Pitanje je kako će se određivati status civilnih žrtava rata ili hoće li se uz dokumentaciju o povredama i oštećenjima, koju nemaju sve civilne žrtve, uvažiti i svedočenja”, rekla je Teršelič, pitajući se koliki je zapravo broj civilnih žrtava rata.
„Službena brojka je 9.333 osobe, ali je Documenta svojim istraživanjima došla do 20.197 registrovanih žrtava. Ovaj zakon je prilika da se prikupe podaci i objavi službeni broj ubijenih, kao i prilika da se poboljša evidencija, kako ubijenih tako i stradalih na druge načine, od ranjavanja ili silovanja do drugih gubitaka prava. Nažalost, tu nisu uključene žrtve terorističkih akata čije su kuće van područja ratnih delovanja minirane, dok oni sami nisu stradali. Otvoreno je i pitanje šta s onima koji su bili u logorima HVO-a u BIH kao i otpis parničkih troškova za sve koji su od 2004. tužili Hrvatsku i gubili parnice. Ovaj zakon je civilizacijski iskorak i nadam se da će ga Sabor i hrvatsko društvo podržati”, istakla je Vesna Teršelič i pozvala medije da putem vesti i spotova informišu javnost.
„Ovom kampanjom želimo da unaprijedimo prava civilnih žrtava”, rekao je predsednik SNV-a Milorad Pupovac i dodao da te žrtve moraju premostiti ratne strahote i jazove, dok neki drugi čine suprotno. „Za mene su sve civilne žrtve rata braća i sestre, a borba za njihova prava je temelj dugogodišnje saradnje Documente i SNV-a”, naglasio je Pupovac.
Dugi niz godina žrtve nisu imale isti status i nisu mogle da ostvare prava zbog prestrogih uslova, od članova porodica nestalih koji nisu proglašeni mrtvima ili dece koja nisu mogla biti žrtve, iako su im stradali roditelji. Žene kao Marica Šeatović nisu mogle biti žrtve rata jer je pravosuđe loše radilo, naglasio je Pupovac.
„Zakon nije zadovoljio sva naša očekivanja jer smo očekivali da će još neka pitanja biti uvrštena, da će se izbeći opšta mesta i prilika za arbitriranje. To nismo uspeli, ali smo postigli druge stvari”, kazao je Pupovac i podsetio da je u službenoj brojci od 9.333 poginula udeo civila 43,3 odsto, i da bi procenat bio i veći ako bi se razmatrala brojka od njih preko 20.000.
Ukazao je na one čije su kuće uništene po gradovima i od kojih država očekuje da sami plate čišćenje ruševina za čije uništenje nisu dobili niti kunu odštete, pa bi im barem trebalo otpisati troškove.
„Oni koji na bilo koji način žele kontaminirati zakon tako što će istaknuti etničku pripadnost žrtava i spominjati imena SNV-a i Documente, ne govore o meritumu ni pravu žrtava, nego o etiketama s ciljem da diskriminišu žrtve, iako nas one ne bi trebale deliti”, rekao je Pupovac i ponovio da je ovaj zakon veliki korak napred u ostvarivanju prava.
Autor video spotova Andrej Korovljev podsetio je da se prošla kampanja Documente zasnivala na ćutanju žrtava koje su ćutale u kameru onoliko sekundi koliko su godina čekale na obeštećenja patnji.
„Sad smo se odlučili da žrtve imaju reč i da govore u objektiv o svojim tragedijama. Snimili smo tri intervjua iz kojih su nastali spotovi”, rekao je Korovljev.
Kako podseća portal Novosti, Katarina Bešlić je uspela je uz propusnicu otići iz Petrinje, dok su njeni roditelji, ugledni zubari, nakon tri meseca zarobljeništva u podrumu odvedeni i ubijeni 6. januara 1992. zato što su bili Hrvati. U Petrinji je zabeleženo preko 250 civilnih žrtava. Marica Šeatović iz Novske bori se za pravdu za svog ubijenog muža Mihajla Šeatovića i komšije Mišu i Sajku Rašković, te Ljubana Vujića. Iako nenaoružani civili, pobijeni su jer su bili Srbi. Za zločin niko nije odgovarao, a Marica je morala platiti sudske troškove. Do danas nastavlja borbu za istinu i pravdu, kao predsednica Udruženja “Protiv zaborava”. Iva Radić traži svoga oca Milana Miju Radića koji je u novembru 1991. kao invalid odveden iz prostora Veleprometa u Vukovaru u smeru Negoslavaca gde mu se gubi svaki trag. Milan Mijo je bio Hrvat oženjen Srpkinjom, a odveli su ga pripadnici srpskih paravojnih jedinica.
Uprava za zarobljene i nestale je 2020. još uvek vodila postupak traženja za ukupno 1.869 nerešenih slučajeva nestalih i smrtno stradalih osoba, od čega 525 nestalih i nasilno odvedenih osoba na području Vukovarsko-sremske županije, odnosno 386 s područja samog Vukovara.
Svi TV spotovi i prateći video materijali kampanje Pravda za žrtve nalaze se na ovom linku.