Uskoro sledi 25. godišnjica vojno policijske operacije Oluja. U ovom našem obraćanju, između ostalog, upućujemo vas da se u svom pozdravnom govoru osvrnete i na kršenja ljudskih prava koja su se dogodila za vreme i nakon vojno-policijske akcije Oluja, poručila je hrvatskom predsedniku Inicijativa mladih za ljudska prava u otvorenom pismu.
“Takvim istupom postupićete odgovorno prvenstveno prema žrtvama čija prava do danas nisu zadovoljena te javnosti predstaviti celovit prikaz događanja za vreme i nakon vojno-policijske akcije Oluja, ne ističući samo njene pozitivne strane, nego i negativnu koja se odnosi na počinjene zločine za koje do danas ne postoji sudski epilog”, naveli su iz Inicijative mladih za ljudska prava.
Ukazali su i na izazove s kojima se Hrvatska još nosi u pogledu neostvarenih mehanizama tranzicijske pravde, a na koja predsednik svojim delovanjem može aktivno uticati.
“Iako je vojnom operacijom Oluja teritorija Republici Hrvatskoj reintegrisana, hrvatski građani koji su prisilno iseljeni, mahom se nisu vratili te zbog toga reintegracija u svojoj potpunosti do danas nije ostvarena. Važno je da govorite o tome te da ne zaboravite da je jedna od temeljnih vrednosti na kojoj počiva hrvatski Ustav nacionalna ravnopravnost”, upozorili su u otvorenom pismu.
“Isticali ste u predizbornoj kampanji važnost poštovanja ljudskih prava, zajedništva te međusobnog poštovanja, nadamo se da nećete odustati od tih obećanja i u toku svog mandata.
Od svih zemalja naslednica SFRJ, uz Sloveniju, samo je Hrvatska članica Evropske unije. Taj ostvareni politički cilj iskoristite da Hrvatska bude uzor susedima kako ulagati u vrednosti na kojima počiva Evropska unija, pre svega u viši standard ljudskih prava te vladavinu prava. Pokrenite osnivanje Regionalne komisije za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima (REKOM). Neka Hrvatska bude zemlja koja će u regionu, Evropi i svetu biti prepoznata po uspešnoj izgradnji mira, a ne po insistiranju na relativizaciji ratnih zločina i zločinaca”, predložila je Inicijativa mladih za ljudska prava.
Uložite materijalna sredstva i lično učestvujte u komemoracijama te obeležavanjima neobeleženih mesta stradanja i masovnih kršenja ljudskih prava. Činite to u saradnji s predstavnicima žrtava i uz njihovu prisutnost. Civilne žrtve rata ne razlikuju se po etničkoj pripadnosti, nego po tome jesu li im prava koja im pripadaju priznata i ostvarena ili nisu, napomenuli su u otvorenom pismu.
Zalažite se da se slave godišnjice sporazuma na osnovu kojih je ostvarena mirna reintegracija te doprinesite da se ne zaborave mirovni aktivisti i aktivistkinje, bitno je da smo kao narod ponosni na hrabrost onih koji su gradili i pokušavali čuvati mir. Ne zaboravite da je mirotvorstvo naša ustavna vrednost, podsetila je Inicijativa mladih za ljudska prava.
Upozorili su da govor mržnje i zločini motivisani mržnjom u kojima se poziva na nasilje nad Srbima i Srpkinjama više nisu izuzetak u našoj svakodnevici, već pravilo koje ukazuje na rastuću netrpeljivost.
“Posledice su to i mitologizovane uloge Republike Hrvatske u ratovima devedesetih. U svojim javnim istupima ističite da se krivica za zločine utvrđuje individualno. Ukazujte da ne postoji kolektivna odgovornost naroda za počinjenje zločina, ali da kao društvo moramo ulagati u izlečenje kolektivne traume nastale od teških posledica rata. Moći ćete takav doprinos učiniti na bilateralnim i mulltilateralnim susretima sa predstavnicima susednih država na kojima je važno da jasno i nedovosmisleno govorite o važnosti pomirenja za ostvarenje bolje budućnosti za sve ljude koji žive na ovim prostorima”, istakli su iz Inicijative mladih za ljudska prava.
Doprinesite izmeni dominantnog nacionalističkog narativa o dešavanjima devedesetih te utičite na razvoj zajedničkog narativa u kojem su u fokusu žrtve. Istorija nas je naučila da priznanje, a ne poricanje, relativizacija i kompenzacija, doprinosi ozdravljenju postkonfliktnog društva, podsetili su.
“Oduzmite odlikovanja Republike Hrvatske osuđenima pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) i nacionalnim sudovima. Na taj način nećete samo vratiti ugled onima koji su ta odlikovanja svojim ponašanjem i poštovanjem međunarodnog humanitarnog prava zaslužili, nego ćete i pokazati da ste svesni i suočeni s činjenicom da ratni zločini koji su počinjeni od strane pripadnika Hrvatske vojske i oružanih formacija nisu političke konstrukcije tužilaca, a onda i sudskih veća MKSJ-a, nego surova realnost hrvatske istorije”, navedeno je u otvorenom pismu predsedniku Milanoviću.
Nemojte ostaviti suočavanje s prošlošću devedesetih na brigu zagovaračkoj sposobnosti nekoliko nevladinih organizacija, nego iskoristite istorijsku ulogu, funkciju i odgovornost koju imate te se za zločine počinjene u ime Republike Hrvatske, izvinite, pozvali su iz Inicijative mladih za ljudska prava.
“Nadamo se da ćete uložiti napore za doprinos ostvarenju ovog što smo naveli kako ne biste i vi bili jedan od državnih funkcionera koji nije prepoznao važnost ili nije uložio potrebnu energiju za promenu dominantne nacionalističke naracije o ratovima devedesetih. Budite odlučni da ne ostavite budućim generacijama u nasleđe da se suočavaju s posledicama kukavičluka onih čija je dužnost bila i jeste da ovu državu vode ka miru, a ne ka sukobima”, poručila je predsedniku Milanoviću na kraju otvorenog pisma Inicijativa mladih za ljudska prava.