Novi zakon o radu ukida poslodavcu pravo da radnika penzioniše sa 65 godina, piše današnji Jutarnji list, navodeći da bi izmene i dopune zakona oko kojih su se sindikati i poslodavci usaglašavali poslednjih mesec dana trebale u drugoj polovini juna biti upućene u javno savetovanje. Do kraja jula se očekuje da zakonski predlog bude spreman za vladu, što znači da bi se našao na jesenjem dnevnom redu Sabora, saznaje Jutarnji iz Ministarstva rada. Neke od glavnih novosti u Zakonu o radu odnose se na dodatno ograničavanje sklapanja ugovora o radu na određeno da bi se sprečile zloupotrebe i takav ugovor bio izuzetak na tržištu, odnosno u tri godine moguća su najviše tri uzastopna ugovora, ali uz obrazloženje i uz nekoliko izuzetaka, zatim značajno proširenje mogućnosti dodatnog rada za drugog poslodavca, načini i uslovi povremenog i trajnog rada od kuće i na daljinu, kao i propisivanje platformskog rada. Jedna od novosti je i to da se predlaže produžavanje dobi do koje radnik može biti u radnom odnosu sa 65 na 68 godina starosti, iako starosni uslov za ostvarivanje prava na penzionisanje ostaje 65 godina, što je propisano drugim zakonom. Drugim rečima, poslodavci neće moći raskidati radni odnos s onima koji navrše 65 godina ako to sami radnici ne žele, a nakon 68 godina je stvar dogovora s poslodavcem, piše Jutarnji.
Predsednik Vlade Andrej Plenković je sa ministrom rada, penzionog sistema, porodice i socijalne politike Marinom Piletićem i saborskim zastupnikom Silvanom Hreljom predstavio zakonske izmene vezane uz model porodične penzije i povećanje najnižih penzija. Rekao je da se ovim izmenama omogućuju poštenije penzije te da će sa dve izmene, vredne 1,1 milijardu kuna, biti obuhvaćeno 300 hiljada penzionera. „Više od 136 hiljada korisnika dobiće 10 odsto veću penziju, 250 kuna prosečno, a za više od 155 hiljada penzija će se povećati za oko 550 kuna mesečno”, rekao je Plenković. Ministar Piletić rekao je da će izmene na snagu stupiti 1. januara 2023. godine te da su tri ključne stvari i promene koje se žele predstaviti u novom Zakonu o penzionom osiguranju. „To su povećanje lične penzije, omogućavanje korištenje dela porodične penzije i povećanje najniže penzije za 3 procenta. Porodične penzije povećaće se za oko 10 procenata, za oko 250 kuna. To ćemo postići povećanjem penzionog faktora, zavisno o broju korisnika porodične penzije”, rekao je Piletić. “Druga važna promena je pravo na korištenje penzije preminulog supružnika uz ličnu penziju. Do sada se nisu mogle koristiti dve penzije paralelno, a sad se usklađujemo s evropskom praksom. Osoba koja koristi deo porodične penzije mora imati preko 65 godina te biti jedini korisnik porodične penzije koja će se određivati u visini od 27 odsto. Predlaže se da najviši iznos bude 5850 kuna, odnosno iznos ove dve penzije ne bi prelazio tu cifru. „Međutim, donošenjem zakona očekujemo da će biti provedena indeksacija pa očekujemo da ovaj iznos bude nešto veći i čak i pređe iznos od 6000 kuna”, rekao je ministar Piletić i dodao da je predviđeno da najniži iznos bude 219 kuna, a i on će porasti kada zakon stupi na snagu. “Treća izmena je postupno povećanje najniže penzije za 287 hiljada penzionera. Očekujemo da to bude 1,5 odsto, a onda 1. januara 2025. još 1,5 odsto. Ukupno za ove tri mere izdvojićemo 4,4 milijarde kuna do 2025. godine”, rekao je Piletić.
Hrvatsko udruženje za promovisanje prava pacijenata i i Koordinacija hrvatske porodične medicine organizovale su peticiju “Reci NE ovakvom zakonu” protiv izmena Zakona o sigurnosti saobraćaja na putevima, koje ocenjuju da nanose štetu i lekarima i pacijentima. Udruženje za promovisanje prava pacijenata pozvala je građane da potpišu peticiju i suprotstave se nameri da lekari podatke o svojim pacijentima prosleđuju policiji, ističući da se time krše zakonom garantovana prava pacijenata. Predložene zakonske izmene nalažu porodičnom lekaru da obavesti MUP zbog postojećeg ili promenjenog stanja pacijenta nakon čega mu se u trenu može oduzeti vozačka dozvola. Time se krši “pravo na poverenje” kao i “pravo na privatnost” iz Zakona o zaštiti prava pacijenata, upozoravaju iz ovog Udruženja u saopštenju i dodaju da lekar ne može biti odgovoran za ponašanje pacijenta kojemu je propisan lek uz koji se ne preporučuje upravljanje vozilima. Obaveza pacijenta je da se toga drži, isto kao i što mu je obaveza da ne vozi pod uticajem alkohola.
U Negoslavcima se jutros, nešto posle 7 časova, dogodila saobraćajna nesreća u kojoj je smrtno stradao vozač ličnog automobila, 51-godišnji hrvatski državljanin. Na mesto događaja su odmah izašli policijski službenici, radnici hitne medicinske pomoći te vatrogasci. Uviđajem je utvrđeno da je muškarac, koji nije koristio sigurnosni pojas, na blagom zavoju sleteo s puta u kanal i udario u ćupriju te poginuo. Telo je prevezeno u Nacionalnu memorijalnu bolnicu u Vukovaru, gde će se po nalogu Opštinskog državnog tužilaštva u Vukovaru obaviti autopsija.
Policijski službenici Policijske uprave vukovarsko-sremske su istragom pronašli počinioce koji su prošlog vikenda u Borovu 67-godišnjem vlasniku ispred kuće odvezli automobil, koji je sutradan pronađen u Vinkovcima. Utvrđeno je da su 19-godišnji i 22-godišnji hrvatski državljani iz Vinkovaca u Borovu nedozvoljeno koristili lični automobil, kojeg su pritom i oštetili, čime su 67-godišnjem vlasniku pričinili materijalnu štetu. Policijska stanica Vukovar je krivično prijavila uhapšene, zbog sumnje da su počinili krivično delo Neovlašteno korištenje tuđe pokretne stvari.