Političke stranke, kandidati i osobe koje zastupaju nezavisne liste, dužni su kao učesnici na parlamentarnim izborima Državnoj izbornoj komisiji u utorak do ponoći da dostave izveštaje o finansiranju kampanje, u suprotnom, prete im kazne od 1. 327 do 13. 272 evra. Komisija će sve podnesene izveštaje da objavi na svojoj mrežnoj stranici kako bi postali dostupni širokoj javnosti. Do sada je javno dostupan samo finansijski izveštaj Dragana Crnogorca, kandidata grupe birača za zastupnika srpske nacionalne manjine u 12. izbornoj jedinici. Prema podacima, Crnogorac nije primio nijednu donaciju, nije se oglašavao u medijima i nije imao izbornih troškova. Danas će javno da budu dostupni izveštaji koji su u DIP-ov sistem uneseni juče, a oni koji se unesu danas, biće vidljivi sutra. Svi finansijski izveštaji moraju da sadrže podatke o troškovima, donacijama za finansiranje kampanje, te o ceni i popustu dobijenima za medijsko oglašavanje. Ukoliko se DIP-u ne dostave izveštaji u propisanom roku, učesnicima sledi administrativna i novčana kazna DIP-a, odnosno suda, kao i obustava isplate nadoknade za troškove kampanje. Nadoknada izbornih troškova za svako zastupničko mesto iznosi 17. 918 evra. Ukoliko dobiju više od pet odsto važećih glasova izborne jedinice, a ne osvoje zastupničko mesto, pripada im nadoknada od 2987 evra.
Predsednik Vlade Andrej Plenković juče je s predstavnicima romske zajednice obeležio Svetski dan Roma, poručivši da je u proteklih osam godina s tom zajednicom uspostavio dobru saradnju. Plenkoviću su tom prilikom predstavnici Roma na čelu sa saborskim zastupnikom Veljkom Kajtazijem uručili pristupnicu za počasno članstvo. Prema službenim statistikama u Hrvatskoj živi preko 18 hiljada Roma, a po neslužbenim podacima možda i dvostruko više, rekao je Plenković, ocenivši da su Romi važan deo hrvatskoga društva. Poručio je kako su naročito važni mladi Romi u obrazovnom sistemu jer se tim rešava pitanje opstanka, što je i ključ uspeha i kvaliteta života romske zajednice u Hrvatskoj.
Pred 200 aktivista i gostiju u Srpskom domu u Vukovaru, Srđan Kolar, predsednik GO SDSS Vukovar predstavio je kandidatkinju stranke za Sabor, Draganu Jeckov i njenog zamenika Jugoslava Vesića kao domaćina. Dragana je govorila o realizovanim projektima i aktivnostima od interesa za Vukovar, ali i za celu srpsku zajednicu. Jugoslav Vesić istakao je značaj parlamentarnih izbora. Sastanku se obratio predsednik ZVO-a Dejan Drakulić, koji je istakao sve važne projekte koje je ZVO do sada realizovalo na području Vukovara i ukazao na ulogu Kluba zastupnika SDSS-a koji je pružao finansijsku podršku za ove projekte.
Na sastanku proširenog županijskog odbora Hrvatske stranke penzionera (HSU) podržana je koalicija predvođena HDZ-om u 5. izbornoj jedinici i poručeno je kako su ove dve stranke i ranije sarađivale na korist penzionerske populacije. Istakli su nastavak dobre saradnje koja bi se u sledećem mandatu, nastavila daljnjim rastom penzija i još većom brigom Vlade za penzionere. Predsednik vukovarsko-sremske organizacije HSU-a Marinko Lukenda, rekao je da sa HDZ-om imaju dosta zajedničkih programa, a naglasak će i u budućem potencijalnom mandatu biti stavljen na porodične penzije. Prema njegovim rečima, penzioneri nasleđuju 27 odsto iznosa penzije preminulog bračnog supružnika, što je u proseku 120 evra po osobi, podsetio je Lukenda.
Predsednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta je naveo da su u Ukrajini objavljeni u dva toma memoari Ante Pavelića. Memoare je objavio i pustio u prodaju najveći lanac knjižara u Ukrajini „Knjižara E“ s ciljem da se negira genocid nad Srbima, Jevrejima i Romima u NDH. Izvršni direktor ukrajinskog Židovskog odbora Eduard Dolinski, ističe kako su memoari pokušaj zataškavanja masovnog istrebljenja Srba, Jevreja i Roma i pranja biografije vođe ustaškog pokreta jer ni u njima, ni u njihovim beleškama nema ni jedne reči o zločinima koji su počinjeni od strane ustaškog režima, rekao je Linta. Zbog navedenog, Linta je poručio da Srbija treba da donese Rezoluciju o genocidu nad Srbima, Jevrejima i Romima u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj i osnuje Memorijalni centar genocida nad Srbima u NDH i dodao da je to od nacionalnog interesa srpskog naroda. To u praksi pretpostavlja da države potpisnice Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju genocida i međunarodne organizacije u parlamentima donesu rezolucije kojima se masovno i sistematsko uništenje Srba od strane ustaškog režima priznaje kao genocid.
Istraživanje provedeno krajem prošle godine na više od 700 apotekara u Hrvatskoj, Srbiji, BiH i Crnoj Gori pokazalo je da su često izloženi nasilju na radnom mestu. Njih 80 posto verbalnom, 20 odsto ispitanih prijavilo je da je jednom ili više puta doživelo fizičko nasilje, a 20 odsto i seksualno. Dok u komori rade na edukacijama i osnaživanju apotekara, upozoravaju i da je sve više onih koji biraju druga sigurnija radna mesta. – Problem je u tome što se sve promene u zdravstvu lome na apotekarima i ta komunikacija koja ide prema pacijentima uvek dođe do nas i promena liste i promena cene lekova. Pacijenti se uglavnom ljute na nas iako mi na žalost ili na sreću nemamo nikakve veze s tim, istakla je predsednica Hrvatske lekarske komore Ana Soldo, mag. pharm.