U Hrvatskoj je u poslednja 24 časa od covida-19 umrlo 37 osoba, a zabeleženo je ukupno 11.299 novozaraženih, što je gotovo 4000 manje nego prošle srede, kada je evidentirano 15.287 slučajeva koronavirusa. Nacionalni štab civilne zaštite saopštio je o 7 868 novih slučajeva zaraze potvrđenih PCR testom, a neslužbeno je objavljeno da je 3 431 slučaj utvrđen brzim antigenskim testom. U Hrvatskoj je danas 47.530 aktivnih slučajeva, među njima je 2 188 pacijenata na bolničkom lečenju, a od toga ih je na respiratoru 186. U samoizolaciji je trenutno 20 788 osoba.
U Vukovarsko-sremskoj županiji u poslednja 24 časa je 180 novih pozitivnih osoba na COVID-19, potvrđenih PCR testiranjem, a i dalje je najviše, njih 45, iz Vinkovaca te 38 iz Vukovara. Preminula je još jedna osoba te je broj ukupno preminulih 433. Trenutno su u županiji 83 osobe na bolničkom lečenju zbog COVID-19 bolesti. U protekla 24 časa testirano je 385 osoba. Od ukupnog broja pozitivnih na COVID-19 u našoj županiji, 58 je pozitivnih iz sistema zdravstva, a troje ih je u samoizolaciji. Iz sistema obrazovanja ukupno je oboleo 51 nastavnik i 254 učenika.
Predsednica stranke GLAS Anka Mrak Taritaš danas je kritikovala Vladu zbog nebrige za onkološke bolesnike te zatražila hitno nabavljanje radioterapijske opreme da više ne bismo imali i liste čekanja za zračenje onkoloških bolesnika, što je, kako je rekla, ‘kap koja preleva čašu’. Sabor je u decembru 2020. usvojio Nacionalni strateški okvir protiv raka, ali od provođenja još uvek nema ništa, rekla je Mrak Taritaš na konferenciji za novinare. “Pandemija koronavirusa u celoj Evropi je negativno uticala na dijagnostiku i lečenje onkoloških bolesti, a Hrvatska je u posebno velikom problemu kao jedna od najgorih EU članica jer 39 osoba dnevno u njoj umire od raka”, rekla je Mrak Taritaš i podsetila da je od donošenja Strateškog okvira umrlo 16 380 obolelih od raka. Procenjuje se da bi potpuno provođenje Strateškog okvira spasilo između pet i sedam hiljada života godišnje i za to je potrebno u idućih deset godina uložiti 200 miliona evra, a kada bismo samo došli do proseka EU, godišnje bi umiralo gotovo 3000 manje obolelih od raka, naglasila je Mrak Taritaš.
Saborska zastupnica Natalija Martinčević iz Kluba HSLS-a i Reformista pozvala je Vladu da što pre izađe s merama za smanjenje udara inflacije na građane, predloživši smanjenje PDV-a za gas i osnovne prehrambene namirnice na 5 odsto. Cene nezaustavljivo rastu i država mora reagovati, mnoge države Evropske unije već su krenule s nizom konkretnih mera, a mi smo još uvek u zoni najava, rekla je Martinčević u slobodnom govoru u Saboru.
Saborski zastupnik SDP-a Branko Grčić danas je u HTV-ovoj emisiji Studio 4 izložio dve mere pomoći penzionerima, koje su SDP-ovi zastupnici juče predstavili. Rekao je i da zamrzavanje cena nije dobro rešenje te da je u slučaju naftnih derivata trebalo ići drugim putem – da se država odrekne dela trošarina i PDV-a te da promeni sistem obračunavanja cene energenata. Grčić je rekao da su u vremenu COVID, ali i ekonomske krize izazvane posebno inflacijom, odlučili pomoći penzionerima, koji su, kako je napomenuo, sigurno i najveće žrtve te dve krize. Penzije su u ovom periodu iza nas, u poslednjih pet godina, rasle duplo sporije nego plate. I to je nešto što u dugom roku zapravo smanjuje udeo prosečne penzije u prosečnoj plati. Tako je u zadnjih pet godina taj udeo pao za 3 procentna boda, sa 40 na 37 odsto, rekao je Grčić. Naveo je da se model koji bi u dugom roku popravio situaciju s penzijama odnosi na uvođenje novog modela usklađivanja penzija, tako da se između dva faktora, koji se koriste kod usklađivanja, indeksa cena i indeksa rasta plata, ubuduće koristi sto odsto onaj indeks, koji je u danom vremenu povoljniji za penzionere. Tako bi se, na primer, ukoliko u narednih šest meseci inflacija bude rasla po stopi od 5 procenata, a plate 2 odsto, penzije usklađivale po stopi od 5 procenata. Što se tiče druge mere, po uzoru na COVID dodatak penzionerima, pozvali su Vladu da da model jednokratne novčane pomoći, koja bi se isplaćivala u nekoliko mesečnih rata. Pri čemu bi veći iznos pomoći, do 1200 kuna, dobili oni koji imaju najmanja primanja, ispod 1500 kuna, a nešto manje oni s višim penzijama, sve do otprilike 4000 kuna, rekao je Grčić, dodajući da pritom ne misle ni da je 4000 kuna dovoljno za normalan život.
Otkako je u oktobru preuzeo mesto predsednika Domovinskog pokreta, gradonačelnik Vukovara, Ivan Penava više je izvan grada nego u njemu, piše danas Glas Slavonije. List dodaje kako tome najbolje svedoči potvrda više čelnika gradskih institucija da im je rečeno da do njega mogu doći ponedeljkom i utorkom, dok je od srede do petka uglavnom u Zagrebu ili u drugim delovima zemlje. Mnogi postavljaju pitanje ko vodi grad i može li se posao gradonačelnika raditi samo određenim danima u nedelji. Čak i da Penavini saradnici imaju sposobnost da sve drže pod kontrolom, onima koji prate njegove istupe u javnosti jasno je da kad daje izjave u funkciji gradonačelnika koristi svaku priliku da bi kritikovao državnu politiku i zapravo nastupa kao čelnik opozicione stranke na državnom nivou. Poslednje smene na čelu nekih gradskih trgovačkih društava dodatno su pojačale priče o klijentelizmu prilikom imenovanja ljudi na određene funkcije, a da nešto ne štima potvrdio je smenjeni direktor Tehnostana, kada je za Glas Slavonije rekao da se na njega “od septembra vršio pritisak vezan uz određene kadrovske promene koje bi štetno uticale na finansijsko poslovanje preduzeća”. Bivši direktor nije jedini koji je progovorio o pritisku i bolje poznavaoce odnosa u Vukovaru neće začuditi ako se još neko od čelnika gradskih institucija javno odluči na isti korak, piše List. U konačnici će teret onog koji ambicije pojedinaca želi da provede u delo nositi Penava kao najodgovorniji, iako je moguće da i ne zna kakvim se lovom u mutnom bavi neko od njegovih saradnika, upozorava se u tekstu i dodaje da ga to neće osloboditi odgovornosti jer bi kao gradonačelnik, koji se uporno poziva na stručnost i rezultate, trebao znati ko upravo takve želi da eliminiše kako bi na njihovo mesto došao neko podoban.
U sklopu nastave tehničke kulture i aktivnosti šivanja, učenici i učenice od 5. do 8. razreda OŠ Josip Matoš iz Vukovara učestvovali su u stvaranju tzv. kutka ljubavi. Isti se nalazi u holu škole, a u izrađivanju ukrasa pomogli su im učitelji i pomoćnici u nastavi. Svi učenici mogu da napišu i ubace pismo u torbu ljubavi, a u ponedeljak 14. februara objaviće Miss i Mistera škole, koji su dobili najviše pisama.