Povećanje materijalnih prava pojedinih grupa zaposlenih i samozaposlenih roditelja sa 70 odnosno 2328 kuna na 125 odsto budžetske osnovice odnosno 4157 kuna Vlada predlaže zakonom o porodiljnim i roditeljskim podrškama, koji je sa današnje sednice uputila u hitnu saborsku proceduru. Povećanje se odnosi na novčanu nadoknadu roditeljima deteta s težim problemima u razvoju za vreme korištenja prava na dopust za negu deteta do osme godine života te na novčanu nadoknadu za vreme prava na rad na pola radnog vremena radi pojačane nege deteta do treće godine života. Osim toga, povećava se novčana nadoknada roditelja koji koriste roditeljski dopust u trajanju od 30 meseci za rođene blizance, treće i svako sledeće dete, a povećava se i nadoknada plate u slučajevima u kojima roditelj ne ispunjava zakonom propisani uslov staža. Povećava se i nadoknada zaposlenog roditelja za vreme korištenja prava na porodiljni ili roditeljski dopust, rada na pola radnog vremena ili dopusta za slučaj smrti deteta onih osoba koje su na stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa. “Predloženo povećanje materijalnih prava usmereno je prema ranjivim kategorijama i predviđa se da će proizvesti značajan pozitivan efekat kroz poboljšanje statusa budućih korisnika”, rekla je državna sekretarka Centralne državne kancelarije za demografiju i mlade Željka Josić. Za provođenje zakona, čije se primenjivanje očekuje početkom sledeće godine, potrebna su dodatna sredstva u iznosu od 144,5 miliona kuna u narednoj te po 157,7 miliona u 2024. i 2025. godini.
U hitnu saborsku proceduru Vlada je uputila i izmene Zakona o finansiranju jedinica lokalne i regionalne samouprave, koje se odnose na usklađivanje sa Zakonom o socijalnom radu te Zakonom o vatrogastvu. Kod prvog se usklađivanje odnosi na raspoređivanje poreza na dohodak u delu koji se odnosi na finansiranje decentralizovane funkcije socijalnog rada tako da se udeo za domove za starije osobe, počevši od sleće godine, povećava sa 0,6 na 0,8 odsto. Kod usklađivanja sa Zakonom o vatrogastvu, predlaže se da se sredstva iz udela za decentralizovanu funkciju vatrogastva, koji iznosi jedan procenat, ne mogu preraspodeliti na ostale decentralizovane funkcije nego se mogu koristiti isključivo za finansiranje vatrogasne mreže.
Vlada u konačnom predlogu izmena zakona o porezu na dohodak predlaže da se plate ne moraju više obavezno isplaćivati na tekući račun. Državni sekretar u Ministarstvu finansija Zdravko Zrinušić podsetio je na sednici vlade da se prema sadašnjim propisima plate mogu isplaćivati na tekući račun, a sva druga primanja na žiroračun. S obzirom da je sistem porezne uprave tako povezan da to nije neophodno ni potrebno, a i zbog rasterećenja građana i preduzetnika koji sada moraju da imaju dva ili više računa, predlaže se da se ta obaveza ukine odnosno da se isplate mogu vršiti na bilo koji račun, koji građanin želi, rekao je Zrinušić.
Poslodavci su svojim zaposlenima do početka decembra uz redovne mesečne plate tokom ove godine isplatili i oko 7,71 milijardi kuna neoporezivih nadoknada, piše Večernji list. Najveću finansijsku težinu imaju božićnice i regresi, nagrade za dobre rezultate rada te topli obrok. Do 2019. godine, ukupna godišnja vrednost svih neoporezivih radničkih nadoknada nije prelazila 6 milijardi kuna, ali već prošle godine je dostigla iznos od 8,6 milijardi kuna. Ove bi godine te radničke nadoknade mogle preskočiti devet milijardi kuna, ali i dalje je to četiri puta manje nego što bi svaki zaposleni radnik u Hrvatskoj mogao da dobije kada bi poslodavci iskoristili maksimalno dopuštene limite nadoknada na koje se ne plaćaju porezi i doprinosi. Upravo su te nadoknade novi oblik državnih poticaja poslodavcima da povećaju primanja radnika. Do kraja decembra očekuje se pojačana isplata božićnica te bonusa za dobre rezultate.
Pravobraniteljka za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak izrazila je u petak nezadovoljstvo nedavnom odlukom Upravnog veća HZZO-a, upozoravajući da višegodišnje smanjivanje cena ortopedskih pomagala i lekova prisiljava osobe s invaliditetom da ih same doplaćuju i kupuju.”Gotovo čitavu deceniju upozoravamo i apelujemo na važnost i dostupnost ortopedskih i drugih pomagala koja omogućavaju osobama s invaliditetom i deci s problemima u razvoju nesmetano kretanje, odnosno njihovo funkcionisanje i uključivanje u svakodnevni život”, istakla je Slonjšak u saopštenju. Naglasila je da kontinuirano upozorava na važnost i dostupnost kvalitetnih lekova kako bi se sprečila daljnja pogoršanja zdravlja, odnosno nastanak mogućeg invaliditeta. Upozoravamo da su postojeća pomagala na Listi zastarela, često nekvalitetna i vrlo teško, gotovo nemoguće prilagodljiva potrebama same osobe.
Početkom novembra u Hrvatskoj je primalo penziju i radilo (do 4 sata) gotovo 23.000 penzionera, što je 53 odsto više nego početkom januara ove godine. Pokazuju to novi podaci Hrvatskog zavoda za penziono osiguranje u kojima se navodi da je početkom godine do polovine punog radnog vremena radilo oko 15 000 penzionera. S obzirom na iznos penzije, ne čudi da se sve više penzionera vraća na posao i radi do 4 časa dnevno te zadržava penziju. Podaci HZMO-a, otkrivaju da čak 345 000 penzionera u RH prima manje od 2000 kuna. To je blizu 30 odsto svih penzionera u državi.
U hrvatskom IT sektoru je u 2021. godini poslovalo 12,1 % više preduzeća nego godinu pre, zapošljavali su 10,8 % više ljudi 6547 IT preduzeća s 39.689 zaposlenih. Poslovni prihodi su im rasli za 14,8 %, dobit za 31,4 %, a izvoz za 26,3 % i iznosi 11,9 milijardi kuna. IT industrija prošle je godine dostigla 32,2 milijarde kuna prihoda te 4,56 milijardi kuna dobiti. Povećao se i udeo IT sektora u hrvatskoj ekonomiji. IT je u domaćem nefinansijskom sektoru činio 4,5 odsto preduzeća, 3,9 odsto zaposlenih, 3,7 odsto prihoda te 6,3 odsto izvoza. I prosečna neto plata u industriji rasla je za 8,4 % i iznosila je 9564,67 kuna, što je za 50 % više od prosečne hrvatske neto plate.
Službenici Policijske uprave vukovarsko-sremske završili su kriminalističko istraživanje nad 37-godišnjakom zbog sumnje da je počinio krivično dela „Neovlaštene proizvodnja i prometa drogama“. Na osnovu sudskog naloga, policijski službenici su u kući i drugim prostorijama osumnjičenog u Vukovaru izvršili pretres te pronašli i oduzeli različite vrste droga, namenjene daljnjoj prodaji. Osumnjičeni je juče predan pritvorskom kontroloru Policijske uprave vukovarsko-sremske, a krivična prijava dostavljena je nadležnom državnom tužilaštvu.