Mesec dana pre uvođenja evra, odnosno od 1. decembra građani će moći u bankama, poslovnicama Fine i Hrvatske pošte nabaviti komplete kovanica evra. Za 100 kuna dobiće 13,27 evra u kovanicama, koje neće moći da koriste pre 1. januara. U prvim minutama 2023. novčanice nove valute moći će se dobiti na bankomatima koji će isplaćivati isključivo evre. Dve nedelje nakon uvođenja nove valute, u Hrvatskoj će trajati period dvojnog opticaja, odnosno, građani će, ako plaćaju u kunama, kusur dobiti u evrima.
Direktorima bolnica poslano je uputstvo o vođenju evidencije radnog vremena svih radnika u kojem se jasno definišu početak, kraj i raspored radnog vremena, da se ne bi dogodilo da u radno vreme lekari rade privatno i na taj način povećavaju liste čekanja. Cilj je da se se u jednom danu obavi maksimalan dozvoljen broj pregleda da se na njih ne bi predugo čekalo. Na taj način trebale bi i da se skrate liste čekanja. U Ministarstvu zdravstva su objasnili da se rad lekara i drugih radnika može pratiti putem bolničkih sistema, odnosno u njima se tačno vidi koliko je ko i kada radio. Iz Udruženja bolničkih lekara si poruči da se radno vreme mora poštovati ali da rad u bolnici nije rad u rudniku da se radi na normu. „Priča se da je zdravstvo u finansijskoj i kadrovskoj krizi, a zdravstvo je sasvim sigurno u upravljačkoj krizi. Znači, da biste vi imali dobro organizovan posao, a pitanje da se uspe u nekom kraćem vremenskom roku pregledati više pacijenata može da bude jedino dodatno organizacijski, da se malo bolje poslože stvari, a to je pitanje uprave i menadžmenata, a ne pojedinih lekara”, rekao Boris Ujević iz HUBOL-a. Da se u bolnice treba uvesti reda priznaju i u Koaliciji udruženja u zdravstvu, jer osim što rade u bolnicama i privatno, jedan deo lekara predaje i na fakultetima. ”Verujem da je to problem i zapravo ne postoji sistem kontrole, koliko su ljudi na svom matičnom radnom mestu. Ja nemam ništa protiv da oni rade u svoje slobodno vreme, osim toga lekari i profesori na fakultetima su jedini koji mogu da rade 120 odsto radnog vremena, ali od toga, 100 odsto bi trebali da provedu na svom radnom mestu gde su zaposleni, a ostatak mogu raspolagati s njim kako žele”, rekao je Ivica Belina iz Koalicije.
Podaci za 2020. godinu pokazuju da je u Hrvatskoj otkriveno 15 odsto manje karcinoma pluća u odnosu na pretpandemijsku 2019. godinu, a povećala se smrtnost od te bolesti, upozorio je juče Marko Jakopović iz Klinke za plućne bolesti Jordanovac KBC-a Zagreb. “U 2020. imali smo 3000 novoobolelih, a 2019. oko 3400 osoba. Teško je verovati da je incidencija raka pluća toliko pala u godinu dana, verovatnije je da se ljudi nisu javili zbog straha od korone i zemljotresa, jer nisu mogli doći do zdravstvene nege ili su se bojali da odu lekaru”, rekao je Jakopović na predstavljanju kampanje Udruženja za pomoć obolelima od raka pluća “Jedra” o potrebi uvođenja koordinatora onkološke nege u zdravstveni sistem.
Hrvatska bi ove godine mogla imati najmanje novorođene dece u novijoj istoriji, manje od 35 hiljada, što znači i manje studenata, učenika i manje radne snage, piše RTL Danas. Prema podacima državnog zavoda za statistiku u prvih devet meseci ove godine rođeno je 25 729 beba, a prošle godine njih 36 508. Demografi upozoravaju da bi ove godine moglo da bude rođeno najmanje dece u istoriji. “Vrlo verovatno će broj rođenih pasti ispod 35 hiljada, a broj umrlih mogao bi da bude preko 60 hiljada. Nastavlja se ta silina prirodnog pada. To znači zatvaranje škola, manji broj učenika i manji broj razreda, odnosno višak zaposlenih u sistemu obrazovanja”, objasnio je demograf Stjepan Šterc. Prema podacima Ministarstva nauke i obrazovanja u Hrvatskoj je gotovo 55 hiljada učenika manje nego pre 10 godina, a ove godine u školu je krenulo 1177 prvaka manje nego prošle godine. Šterc je naglasio da su potrebne ozbiljnije mere koje će poticati roditeljstvo, povratak i zadržavanje mladih u Hrvatskoj. Dečji doplatak mora da bude na visini da osigurava mesečnu egzistenciju, žene bi tokom celog dopusta trebale da imaju punu platu, a nezaposlene majke u tom periodu bi trebale da imaju prosečnu platu, poručio je Šterc.
U okviru projekta “Kap dobrote 3”, sufinansiranog sredstvima Evropske unije iz Fonda evropske pomoći za najugroženije, koji provodi Humanitarno udruženje “Duga” iz Vukovara, u Borovu je organizovana podela prvog od pet paketa hrane. Tamara Mikulić, predsednica Humanitarnog udruženja “Duga” je rekla da su u Borovu podelili 307 paketa, od kojih je 12 bilo za dob do 15 godina. „Prioritet je starije stanovništvo i penzioneri, u dobi 65+ sa primanjima do 2500 kuna za samca, odnosno do 1500 kuna po članu porodice, zatim osobe mlađe od 65 godina po istom kriterijumu i korisnici garantovane minimalne nadoknade. Spisak korisnika razlikuje se u odnosu na prethodnu fazu. Imamo ljude koji su prvi put došli po pakete. Ostalo su korisnici koji su pakete dobijali i ranije. Penzije pomalo rastu, ali su to male penzije, tako da ispunjavaju kriterijume projekta”, rekla je Mikulićeva i dodala da se sa svakom podelom javljaju i nove porodice i pojedinci kojima je potrebna pomoć pa je i ovaj puta upisano između 15 i 20 novih korisnika. Do kraja projekta biće podeljeno ukupno 12 hiljada paketa za odrasle i 3000 za decu, na području Vukovara i sedam okolnih opština, među kojima je i Opština Borovo. Paket sadrži 16 prehrambenih namirnica, a druga podela paketa sa hranom u Borovu planirana je za januar.
Radovi na rekonstrukciji više od četiri kilometra nasipa uz Dunav, vredni više od 34 miliona kuna, počeli su juče u Batini, a Uprava Hrvatskih voda izvestila je da bi trebali biti završeni do oktobra 2025. Na kruni nasipa “Batina” predviđeno je građenje višefunkcionalnog armiranobetonskog zida visine 45 cm, kao dodatne zaštite od visokog vodostaja Dunava, te popratno uređenje i opremanje, a rekonstrukcijom nasipa “Gomboš”, između ostalog, kruna nasipa povisiće se za 25 cm da bi se poboljšala stabilnost branjene strane nasipa. Nakon obilaska gradilišta generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković rekao je da je u vreme klimatskih promena i ekstremnih hidroloških prilika potrebno na vreme i preventivno graditi, a i procene projektanata upućuju na potrebu ojačavanja nasipa.