Nakon višegodišnjeg prikupljanja dokumentacije, osiguravanja potrebnih dozvola i samih radova na obnovi Radničkog doma u Borovu naselju, kao projektu iz Intervencijskog plana grada Vukovar, čija je vrednost iznosila gotovo 66,5 miliona kuna, s tim da je više od 40,7 miliona finansirano sredstvima EU-a, gotovo 17,3 miliona obezbedio je Fond za obnovu i razvoj grada Vukovara, a preostala je sredstva izdvojio Grad Vukovar, pojavio se problem opremanja, odnosno pitanje je ko će finansirati opremanje, za šta je, prema poslednjim projekcijama, potrebno gotovo 12 miliona kuna. Dekan Željko Sudarić izjavio je za Glas Slavonije da je prilikom potpisivanju sporazuma bilo definisano da će kroz Intervencijski plan zgrada biti i opremljena, o čemu poseduju i dokumentaciju. Pre dve godine iz Grada su tražili da im dostavimo što je potrebno od opreme, a koliko znam, izradili su i troškovnike i dobili ponude. Međutim, posle nam je rečeno da će obnova biti završena, ali da sredstava za opremanje nema. S obzirom da nemamo vlastitih sredstava za finansiranje opremanja, apliciraćemo na konkurs Fonda za obnovu i razvoj grada Vukovara, idemo prema resornom ministarstvu i čekamo projekte iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, jer nam je u interesu da se što pre preselimo, rekao je je dekan. O problemu se govorilo i na prošloj sednici Gradskog veća Vukovara, kada je gradonačelniku postavljeno pitanje da li gradska uprava planira unutrašnje uređenje objekta. Gradonačelnik Ivan Penava je odgovorio da Gradsko veće treba da odlučiti da li će Grad snositi troškove opremanja. Podsetio je da osnivač Veleučilišta nije Grad, ali ukoliko Veće donese odluku da zgradu treba opremati novcem iz gradskog budžeta, on će po istoj postupiti. Nismo to imali u planu, naprotiv, dekana i ustanovu uputili smo na Fond za obnovu i razvoj Vukovara, jer smatram da smo dovoljno učinili s projektom rekonstrukcije, zaključio je gradonačelnik.
O dijagnozi rodne disforije u Hrvatskoj se glasnije govori od 2016. godine kada su u “Narodnim novinama” objavljene Stručne smernice za izrađivanje mišljenja zdravstvenih radnika i psihologa o utvrđivanju uslova i pretpostavki za promenu pola i životu u drugom rodnom identitetu. Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) odgovorio je da plaća provedenu zdravstvenu zaštitu za sve postupke, koji su medicinski indicirani, ne ulazeći u to da li se oni obavljaju transrodnim osobama. ”Osigurane osobe koje su u procesu tranzicije pola na teret obaveznog zdravstvenog osiguranja mogu da obave sve medicinski postupke u skladu sa stručnim smernicama. Utvrđivanje postojanja medicinske indikacije, odnosno opravdanosti zahvata kod pojedine osobe, verifikovano je kliničkim statusom i dijagnostičkim nalazima, u nadležnosti je struke, odnosno doktora specijaliste ugovorne zdravstvene ustanove, naveli su iz Zavoda dodajući da nemaju registar osoba koje su u tranziciji pa ne mogu ni razlučiti podatke o troškovima zdravstvene zaštite za te osobe. Psihijatar Herman Vukušić nedavno je saopštio da je na zagrebačkom Rebru u poslednjih sedam godina zbog problema sa svojom polnom orijentacijom pomoć potražilo 587 dece, od kojih 336 dečaka i 251 devojčica, tumačeći da poslednjih 15 godina u svetu doživljavamo eksplozivan rast te dijagnoze u dečjoj i adolescentskoj populaciji, a takav trend je sada prisutan i u Hrvatskoj, piše Večernji list.
Bravci se na širem području Vukoarsko-sremske županije prodaju po jeni od 17 i 18 kuna za kilogram žive vage, dok je cena crnih svinja dve kune viša. Posledica je to povećanja troškova proizvodnje, pre svega osetnog poskupljenja stočne hrane. Interesa kupaca ima, javljaju se, a kao najveći problem svinjogojci ističu slabu kupovnu moć građana. Smatraju da će probleme imati oni koji su imali običaj da prave svinjokolju u januaru, jer su se vodili logikom da je sezona tada završila, pa će svinjama cena pasti. Plaše se da ih više neće biti u ponudi, a ukoliko slučajno određeni broj i ostane, mogu biti samo skuplje. Antun Golubović, predsednik Odbora za svinjogojstvo Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) upozorio je da je svinja sve manje, navodeći podatak da je broj krmača u Hrvatskoj lani smanjen za osam odsto, a nazimica za četiri procenta u odnosu prema godini ranije te da je u 2022. taj procenat znatno veći, što znači da će sledeće godine problem biti još izraženiji.
Vrednost hrvatskog robnog izvoza u prvih devet meseci ove godine iznosila je 132,7 milijardi kuna, što je 34 odsto više u odnosu na isti period 2021. godine, dok je uvoz porastao za 51,1 odsto, na 233,1 milijardu kuna, pokazali su prvi podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) objavljeni danas. Vanjskotrgovinski deficit od januara do kraja septembra ove godine iznosio je 100,4 milijarde, a pokrivenost uvoza izvozom bila je 56,9 odsto. Prema podacima DZS-a, u zemlje članice EU je u prvih devet meseci ove godine izvezeno robe u vrednosti većoj od 91 milijardu kuna ili 35,5 odsto više nego u isto vreme prošle godine. Istovremeno je vrednost uvezene robe iz članica EU porasla za 37 odsto, na 162,5 milijardi kuna. Izvoz u zemlje izvan EU-a porastao je za 30,8 odsto, na 41,5 milijardi kuna, uz istovremeno snažan skok robnog uvoza za 97,3 odsto, na 70,6 milijardi kuna.
Na savetovanju hrvatskog društva ekonomista u Opatiji fokus je na budućnosti hrvatske privrede u uslovima turbulentnih geopolitičkih dešavanja i neizvesnih ekonomskih kretanja u svetu. Predsednik Hrvatskog društva ekonomista Ljubo Jurčić smatra da inflacija ne bi trebala da raste više od 15 odsto. Skup se bavi i energetskom budućnosti, inflatornim pritiscima, demografskim pitanjima i dostupnošću radne snage.
U okviru 3. kola Druge košarkaške lige-istok, KK Borovo odigrao je prošle nedelje dve utakmice i u obe zabeležio pobedu. U susretu s Vrijednosnicama Osijek, Borovo je slavilo sa 89:76, dok je na gostovanju u Belišću protiv istoimene ekipe zabeležilo pobedu od visokih 86:57. Borovo je trenutno vodeće na tabeli sa 5 bodova, a u narednom kolu snage će odmeriti sa ekipom Vinkovaca.