Grad Osijek obnovio je put do groblja u Klisi i stazu u Vukovarskoj ulici, a radove je juče obišao i gradonačelnik Osijeka Ivan Radić, sa saradnicima te poručio da razvijaju jednako sve delove grada i mesne odbore. „Kada sam u januaru obišao Klisu, obećao sam da ćemo napraviti ovaj put i danas sa zadovoljstvom možemo reći da smo napravili i put i stazu kod škole. Radovi su vredni 365 hiljada kuna. Ove smo godine imali i druga ulaganja u Klisu, renovirali smo zgradu mesnog odbora Klisa novim krovom, instalacijama, stavili LED rasvetu. Tada su ulaganja bila 220 hiljada kuna, tako da sva svoja obećanja ispunjavamo. Ove smo godine uložili više u sve mesne odbore i delove grada nego godinu dana pre, u Klisu konkretno osam odsto više. Nastavićemo saradnju sa svim delovima grada i odborima slušajući njihove prioritete i u okviru mogućnosti ih realizovati, poručio je Radić.
Mesec dana pre uvođenja evra, odnosno od 1. decembra građani će moći u bankama, poslovnicama Fine i Hrvatske pošte nabaviti komplete kovanica evra. Za 100 kuna dobiće 13,27 evra u kovanicama, koje neće moći da koriste pre 1. januara. U prvim minutama 2023. novčanice nove valute moći će se dobiti na bankomatima koji će isplaćivati isključivo evre. Dve nedelje nakon uvođenja nove valute, u Hrvatskoj će trajati period dvojnog opticaja, odnosno, građani će, ako plaćaju u kunama, kusur dobiti u evrima.
Više od 80 odsto hrvatskih državljana podržava delovanje protiv štetnih posledica klimatskih promena, rekao je u Egiptu premijer Andrej Plenković na klimatskom skupu COP27, najavivši pritom da će Hrvatska osnovati Nacionalni centar za klimatsku i ekološku tranziciju. “Građani Hrvatske su zaista postali svesni potrebe ublažavanja posledica klimatskih promena, više od 80 odsto smatra da treba delovati da bismo sprečili štetne posledice za ljude i životnu sredinu”, rekao je premijer u govoru u sinajskom turističkom mestu Šarm El Šeiku, domaćinu ovogodišnjeg klimatskog skupa Ujedinjenih nacija. Plenković je rekao da je ruski napad na Ukrajinu potvrdio da je zelena tranzicija potrebnija nego ikad da bi se pojačala evropska otpornost. Naveo je da je Hrvatska, zahvaljujući novim nacionalnim i evropskim zakonima, dodatno ubrzala tranziciju prema niskougljeničnoj energiji u kojoj je već daleko iznad evropskog proseka. “Dve trećine naše proizvodnje struje i energije dolaze iz obnovljivih izvora koji takođe osiguravaju trećinu naše ukupne konačne potrošnje energije”, rekao je Plenković i dodao da je Hrvatska za dodatno ubrzanje tranzicije ukinula PDV na solarne ćelije te investira značajna sredstva u dekarbonizaciju saobraćajnog sektora. “U sledećoj deceniji investiraćemo više od četiri milijarde evra u modernizaciju železnica. Do 2032. ćemo uvesti vozni park baterijskih električnih vozova koji će da zamene one na dizel”, rekao je premijer. U Hrvatskoj velik potencijal predstavlja i geotermalna energija, a sa Slovenijom i Italijom Hrvatska je pokrenula projekat Dolina vodonika Severni Jadran za proizvodnju zelenog vodonika i plan je da ga se godišnje proizvede do 5 hiljada tona.
Hrvatska bi ove godine mogla imati najmanje novorođene dece u novijoj istoriji, manje od 35 hiljada, što znači i manje studenata, učenika i manje radne snage, piše RTL Danas. Prema podacima državnog zavoda za statistiku u prvih devet meseci ove godine rođeno je 25 729 beba, a prošle godine njih 36 508. Demografi upozoravaju da bi ove godine moglo da bude rođeno najmanje dece u istoriji. “Vrlo verovatno će broj rođenih pasti ispod 35 hiljada, a broj umrlih mogao bi da bude preko 60 hiljada. Nastavlja se ta silina prirodnog pada. To znači zatvaranje škola, manji broj učenika i manji broj razreda, odnosno višak zaposlenih u sistemu obrazovanja”, objasnio je demograf Stjepan Šterc. Prema podacima Ministarstva nauke i obrazovanja u Hrvatskoj je gotovo 55 hiljada učenika manje nego pre 10 godina, a ove godine u školu je krenulo 1177 prvaka manje nego prošle godine. Šterc je naglasio da su potrebne ozbiljnije mere koje će poticati roditeljstvo, povratak i zadržavanje mladih u Hrvatskoj. Dečji doplatak mora da bude na visini da osigurava mesečnu egzistenciju, žene bi tokom celog dopusta trebale da imaju punu platu, a nezaposlene majke u tom periodu bi trebale da imaju prosečnu platu, poručio je Šterc.
U okviru projekta “Kap dobrote 3”, sufinansiranog sredstvima Evropske unije iz Fonda evropske pomoći za najugroženije, koji provodi Humanitarno udruženje “Duga” iz Vukovara, u Borovu je organizovana podela prvog od pet paketa hrane. Tamara Mikulić, predsednica Humanitarnog udruženja “Duga” je rekla da su u Borovu podelili 307 paketa, od kojih je 12 bilo za dob do 15 godina. „Prioritet je starije stanovništvo i penzioneri, u dobi 65+ sa primanjima do 2500 kuna za samca, odnosno do 1500 kuna po članu porodice, zatim osobe mlađe od 65 godina po istom kriterijumu i korisnici garantovane minimalne nadoknade. Spisak korisnika razlikuje se u odnosu na prethodnu fazu. Imamo ljude koji su prvi put došli po pakete. Ostalo su korisnici koji su pakete dobijali i ranije. Penzije pomalo rastu, ali su to male penzije, tako da ispunjavaju kriterijume projekta”, rekla je Mikulićeva i dodala da se sa svakom podelom javljaju i nove porodice i pojedinci kojima je potrebna pomoć pa je i ovaj puta upisano između 15 i 20 novih korisnika. Do kraja projekta biće podeljeno ukupno 12 hiljada paketa za odrasle i 3000 za decu, na području Vukovara i sedam okolnih opština, među kojima je i Opština Borovo. Paket sadrži 16 prehrambenih namirnica, a druga podela paketa sa hranom u Borovu planirana je za januar.