Prvi nacionalni dokument usmeren na zaštitu žrtava predviđa novu zakonsku regulativu koja će postrožiti sankcije za počinioce te u edukaciju uključiti praktički ceo sistem javne uprave i pravosuđa. Nacionalni plan za suzbijanje nasilja i seksualnog uznemiravanja prihvaćen je na poslednjoj sednici Vlade u prošloj godini. „Ojačaćemo borbu protiv nasilja koje je, pre svega prema ženama i u porodici, neprihvatljivo i ne smemo da ćutimo o tome”, istakao je premijer Andrej Plenković prilikom predstavljanja Nacionalnog plana za suzbijanje nasilja i seksualnog uznemiravanja za period do 2027. godine. Prvi Nacionalni plan posvećen zaštiti žrtava seksualnog nasilja i seksualnog uznemiravanja, premijer je ocenio novim iskorakom u sistematskoj borbi protiv nasilja, a istu poruku je uputio i ministar rada, penzionog sistema, porodice i socijalne politike Marin Piletić ističući da je svrha ovog dokumenta postizanje usklađene društvene reakcije na seksualno nasilje i seksualno uznemiravanje, kao i osiguravanje efikasnog postupanja u cilju zaštite žrtava i promovisanje njihovih prava te razvoj svesti javnosti o neprihvatljivosti i štetnosti ovakvog ponašanja. „To se može postići provođenjem zadanih mera u okviru tri posebna cilja”, rekao je Piletić, pojašnjavajući sadržaj Nacionalnog plana. „Tri su posebna cilja u ovom projektu: prevencija seksualnog nasilja i seksualnog uznemiravanja, unapređenje brige i osiguravanje dostupnosti usluga podrške žrtvama seksualnih delikata te rad na prevenciji. Za provođenje mera iz posebnih ciljeva navedenih u Nacionalnom planu, u državnom budžetu će do 2027. biti osigurano nešto više od 18 miliona kuna.
Hrvatski zavod za penziono osiguranje danas je objavio dve nove e-Usluge koje bi korisnicima trebale da omoguće jednostavnije i brže ostvarivanje prava iz penzionog osiguranja, navodi se u saopštenju. Novom e-Uslugom Prijavno-odjavni podaci obveznici i poslodavci mogu elektronskim putem da podnesu zahtev za prikazivanje prijavno-odjavnih podataka za svoje radnike. Druga nova e-Usluga je podnošenje zahteva izdavanja prenosivog dokumenta A1, što je dokument koji vredi na čitavom području Evropske unije kao dokaz o zakonodavstvu koje se primenjuje na osobu te da se doprinosi plaćaju u državi članici koja ga je izdala.
Ministar zdravstva Vili Beroš je raspisao još jedan nacrt ugovora za hitnu helikoptersku medicinsku službu, a predsednik Udruženja HELP Mladen Turučel je na N1 televiziji rekao da u ovom planu postoje velike nelogičnosti. “U nacrtu ugovora stoji da bi trebale da budu uspostavljene četiri baze: Klisa u Osijeku, Pleso u Zagrebu, Divulje u Splitu te Krk. Ovde nije naveden Dubrovnik, a vidi se da postoje rupe jer baze pokrivaju krugove od 80 kilometara, što znači da u delovima van krugova ljudi neće da budu pokriveni sa mogućnošću da im život bude spašen. Zbog toga što je osječki aerodrom jako blizu granice, polovina kapaciteta pokrivanja teritorije helikoptera, umesto da pokrije Slavoniju, pokriva Srbiju, Bosnu i Hercegovinu i Mađarsku, a Hrvatsku – čiji će građani platiti tu službu – ne pokriva.” Isti problem, ističe, postoji u Dubrovniku čiji aerodrom pokriva teritoriju Crne Gore, umesto da pokriva hrvatska ostrva. Tureček navodi da je velik problem i to što su heliodromi udaljeni od bolnica te da bi trebali da postoje heliodromi pokraj ili na bolnicama. “Ono što je mana svim tim heliodromima je što moraju da se koriste bolnička kola da se ugrožena osoba prevezla iz helikoptera do bolnice”, rekao je Turuček.
Vlada se dogovorila sa šest banaka pred Međunarodnim centrom za rešavanje investicionih sporova, a nakon što su banke tužile Hrvatsku zbog štete koja je nastala zbog izmena Zakona o potrošačkom kreditiranju i Zakona o kreditnim institucijama iz 2013. i 2015. godine, a zbog kojih je na kraju izvršena konverzija kredita u švajcarskim francima. Vest je jutros objavio portal Index, a Mostov saborski zastupnik Nikola Grmoja je rekao da je ovaj dogovor veleizdaja. „Vlada je pred sudom Evropske unije dala mišljenje da su se hrvatski građani prihvatanjem konverzije odrekli svojih prava potraživanja od banaka zbog čega je sud Evropske unije doneo odluku koja ne ide u korist hrvatskih potrošača. Evo sad mediji pišu da ugovor između banaka i Vlade postoji i da su prema njemu banke odustale od tužbe protiv Hrvatske pred Međunarodnim centrom za rešavanje investicionih sporova u iznosu od 2,5 milijarde kuna. Za odustajanje od tužbe banke su sigurno nešto dobile, a Vlada ne želi da objavi ugovor i poziva se na tajnost”, rekao je Grmoja i dodao da su banke za odustajanje od tužbe morale nešto da dobiju, a jedino logično je da su dobile lažan i veleizdajnički iskaz Vlade Republike Hrvatske pred sudom Evropske unije gde je Vlada zauzela stav protiv hrvatskih građana izjavivši da su se prihvatenjem konverzije odrekli prava na obeštećenje”, zaključio je Grmoja.
Na području delovanja policijske uprave vukovarsko-sremske se tokom vikenda dogodilo 5 saobraćajnih nesreća sa materijalnom štetom, u Vinkovcima, Borovu, Privlaci, Županji i Prkovcima. Policijski službenici su zatekli 9 vozača s prisutnošću alkohola u organizmu, a najveća koncentracija, 2,11 promila, zabeležena je kod 41-godišnjeg vozača u Vukovaru. Zbog nedopuštene koncentracije alkohola u organizmu, pet vozača smešteno je u posebne prostorije do otrežnjenja. Policija će i dalje provoditi kontrolu učesnika u saobraćaju zbog alkohola, nedopuštene brzine kretanja, nekorištenja sigurnosnog pojasa i dečjih sedalica, nepropisnog prevoženja dece u dečjim sedalicama i nepropisne upotrebe mobitela. Iz policijske uprave pozivaju vozače da, zbog vremenskih uslova, vozači prilagode brzinu kretanja vozila smanjenoj vidljivosti, stanju na putu i gustini saobraćaja.