Gradonačelnik Vukovara Ivan Penava danas je sa saradnicima obišao Osnovnu školu Antun Bauer u koju su izmešteni i učenici Osnovne škole Nikola Andrić. Povod za posetu školama bila je godina dana od prelaska osnivačkih prava nad osnovnim školama sa Županije na Grad. U ovih godinu dana Grad je uložio 2,6 miliona kuna u 20ak projekata koji se tiču osnovnih škola, uveo produženi boravak dece u školama te uz pomoć Ministarstva nauke i obrazovanja i Vukovarsko-sremske županije pokrenuo obnovu zgrade Osnovne škole Nikola Andrić, naveo je Penava, najavivši budžet za 2020. godinu, u iznosu od 9 miliona kuna. Gradonačelnik je danas uručio ključeve novog kombi vozila kupljenog za potrebe Osnovne škole Josip Matoš, jedine škole u Vukovarsko-sremskoj županiji za decu s teškoćama u razvoju. Direktorka škole Mirela Posarić objasnila je da će im ovo vozilo mnogo značiti jer svakodnevno prevoze 60 učenika koliko ih pohađa ovu školu. Direktor Osnovne škole Antun Bauer, Joza Mihaljević naveo je da su između ostalih obnovljeni vanjski tereni i krov školske dvorane, ukupne vrednosti pola miliona kuna. Josipa Kotromanović Sauka, direktorka Osnovne škole Nikola Andrić istakla je zadovoljstvo početkom obnove zgrade ove škole i pohvalila uslove za nastavu Osnovne škole Antun Bauer, čije prostorije trenutno koriste.
Grad Vukovar usvojio je odluku o visini turističke takse za brodove na kružnim putovanjima. Njome je definisano da će putnički brodovi plaćati 1500 kuna turističke takse. Odluka se temelji na Zakonu o turističkim taksama, a pravilnikom koji je stupio na snagu krajem jula prošle godine, između ostalog, propisuje se kako jedinice lokalne samouprave odlučuju hoće li naplaćivati kruzerima turističku taksu, kao i njen najviši iznos. Objašnjavajući vukovarsku odluku, Dražen Kobašević, pročelnik Upravnog Odeljenja za kulturu, obrazovanje, sport, branitelje, socijalnu politiku i civilno društvo, rekao je kako gradovi i opštine odluku hoće li naplaćivati taksu i u kom iznosu trebaju doneti do 31. januara tekuće godine za narednu godinu. – To znači kako ćemo odluku primenjivati od 2021. godine, s tim što se ukupni prihod deli tako da 85 odsto iznosa ide Vukovaru, a preostalih 15 odsto Županiji. Odlučili smo u prvoj godini primene odrediti da svi plaćaju 1500 kuna, naveo je Kobašević, dodavši kako će, ako se za to pokaže potreba, moći menjati definisane iznose.
Broj od 297 smrtno stradalih u saobraćaju za prošlu godinu je najmanja u istoriji Hrvatske. Brojka od 213 smrtno stradalih u saobraćaju, predviđena Nacionalnim programom sigurnosti cestovnog saobraćaja do kraja 2020. godine, i dalje se čini nedostižnom. Naime, Nacionalni program donešen je za period od deset godina. Vizija tog programa drastično je smanjenje svih oblika stradavanja te su utvrđeni njegovi ciljevi od kojih je glavni usklađen s evropskim planovima, a glasi: smanjiti broj poginulih osoba u saobraćajnim nesrećama za 50 odsto u odnosu na stanje u 2010. godini, odnosno dostići brojku od 213 poginulih osoba na kraju 2020. Prema statistici MUP-a, u proteklih 12 godina, od početka 2008. do kraja prošle godine, u Hrvatskoj je saobraćaj odneo 4721 život, a u 11 godina, od početka 2008. do kraja 2018. godine, u saobraćaju je još 34 138 osoba teško povređeno i 150 202 lakše. Realnu sliku stanja sigurnosti cestovnog saobraćaja prikazuje podatak o ostvarivanju glavnog cilja Nacionalnog programa sigurnosti cestovnog saobraćaja za 2019. godinu od 234 smrtno stradale osobe. Dakle 2019. godine smrtno je stradalo 58 osoba više od cilja iz Nacionalnog programa, uprkos stupanja na snagu i primene izmena i dopuna Zakona o sigurnosti cestovnog saobraćaja od 1. jula 2019., kojima su značajno povećane kazne za saobraćajne prekršaje. Umesto da se približavamo cilju, još uvek od njega značajno odstupamo, navodi Georg-Davor Lisicin, sekretar udruženja Sigurnost u saobraćaju. Kako dalje dodaje, u Hrvatskoj nema preventive. – Osim što policija zaista radi svoj posao kontrole saobraćaja, ostali u Hrvatskoj ne čine baš ništa. Već dve godine nismo imali javni poziv za finansiranje nacionalnih programa za prevenciju. Dali smo naglasak na represivu, a preventivu smo potpuno zanemarili. Mi u Hrvatskoj zapravo uopšte ne upravljamo sigurnošću cestovnog saobraćaja. Od svih zemalja članica EU-a samo je u Hrvatskoj odgovornost za sigurnost cestovnog saobraćaja delegirana policiji tako da se zapravo ne upravlja sigurnošću, nego je ona rezultat niza okolnosti i događanja na koje ne utičemo, zaključuje Lisicin.
Bosna i Hercegovina biće jedina država u regionu u kojoj sledeće godine neće biti proveden popis stanovništva, objavio je danas sarajevski “Dnevni avaz” pozivajući se na izvore iz državne Agencije za statistiku. Popis stanovništva 2021. godine provešće se u okviru redovnog desetogodišnjeg ciklusa u svim članicama Evropske unije, a taj će ritam pratiti i države zapadnog Balkana koje nisu članice EU. Razlog zašto u Bosni i Hercegovini sledeće godine neće biti popisa stanovništa je to što je Veće ministara BiH tek krajem prošle godine Agenciji za statistiku dalo nalog za pokretanje aktivnosti na izrađivanju zakona o popisu. Kako bi se proveo popis potrebne su pripreme u trajanju od tri do pet godina pa bi on u BiH u postojećim okolnostima mogao biti proveden najranije 2023. godine. Jedini popis stanovništva otkako je Bosna i Hercegovina postala nezavisna država proveden je 2013. godine i tada je utvrđeno da u zemlji živi nešto više od 3,5 miliona stanovnika odnosno gotovo 900 hiljada manje u odnosu na 1991. godinu kada je proveden poslednji popis u bivšoj SFRJ. No rezultati popisa iz 2013. godine odmah su postali povod za sporove jer su vlasti u Republici Srpskoj odbile priznati metodologiju kojom je proveden. Njima je sporno to što su među stalne stanovnike popisivači ubrojili i prognane i izbegle koji su zadržali imovinu u BiH, a žive u inostranstvu. Spornih je tako bilo između 200 i 250 hiljada stanovnika.
U Osnovnoj školi Bršadin pre dve noći je izvršen vandalski čin kada je nepoznati počinioc uništavao imovinu na vanjskom prostoru zgrade i školskog dvorišta. Osim materijalne štete, počinioc je uništio i radove dece načinjene u okviru međunarodnog Erasmus+ projekta „Birds have to fly“. Vandalski čin je snimljen školskim kamerama i prosleđen policiji koja je napravila uviđaj.