Predsednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković poručio je juče da u suštini i opozicija i vladajući žele da vide kakva je pozicija Hrvatske što se tiče energetske stabilnosti i čuti o posledicama afere u Ini, ali se razilaze u načinu na koji to obaviti. Opozicija smatra da odmah treba da se ide na plenarnu sednicu, a vladajući da to prvo treba raspraviti na nadležnom saborskom odboru, izjavio je Jandroković novinarima nakon sednice saborskog Predsedništva. „Zaključili smo da ćemo narednih dana videti kakav će biti rasplet situacije“, rekao je Jandroković i najavio da redovno jesenje zasedanje počinje u četvrtak, 15. septembra.
Najavljeno spajanje opština ne bi trebalo da se provede bez referenduma, piše danas Večernji list, prenoseći reči načelnika opština koje bi uskoro mogle da izgube svoj status. Poslednji popis stanovništva pokazao je da je u deset godina od 556 jedinica lokalne samouprave, 128 gradova i 428 opština, samo 46 ili 8,2 odsto imalo porast broja stanovnika. Time je prosečna veličina lokalne jedinice pala sa 7706 na 6994 stanovnika. Neki stručnjaci upozoravaju da čak 388 jedinica, gotovo 70 odsto, ima manje stanovnika od optimuma. Cilj je da se u naredne četiri godine stvarno spoji barem 20 odsto gradova i opština, dakle njih oko 110, a funkcionalno 40 odsto, piše Večernji.
Na predlog gradonačelnika i načelnika Osječko-baranjske županije župan Ivan Anušić je doneo rešenje o proglašenju elementarne nepogode na području cele Osječko-baranjske županije zbog suše, saopšteno je iz Županije. Šteta od suše procenjuje se na više od 500 miliona kuna, a najviše su pogođeni kukuruz, repa, soja i suncokret, pojasnio je župan Anušić dodavši da je u Slavoniji slična situacija bila 2003. godine kada je šteta iznosila 525 miliona kuna. Matija Brlošić, član Upravnog odbora Hrvatske poljoprivredne komore i predsednik Poljoprivredne komore za Osječko-baranjsku županiju je rekao da su njihove prve procene da su štete od suše u pet slavonskih županija više od milijardu kuna. “Štete od suše u drugim krajevima nisu toliko značajne, s tim da ona nije zahvatila celu Hrvatsku. Najviše su stradali kukuruz, soja, šećerna repa, povrće, voće, čak i višegodišnji nasadi, pa i tek zasađene, mlade šume”, rekao Brlošić za Glas Slavonije. Procene ratara su da je suši kukuruz podlegao 50, a negde i do 90 odsto, s tim da je cena novom suvom zrnu 2,25 kuna. Soja je takođe stradala od 50 do 90, šećerna repa od 40 do 60 odsto, dok će se urod suncokreta najverovatnije zadržati na prošlogodišnjim nivoima.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo objavio je privremene preporuke za vakcinisanje protiv bolesti COVID-19 u kojima se, između ostalog, navodi da se primarno vakcinisanje protiv COVID-19 preporučuje svima koji nemaju kontraindikacije. Dovakcinacija se preporučuje jer ima sve više dokaza o slabljenju zaštite od infekcije nakon primanja primarnih doza, nezavisno o vrsti primenjene vakcine. Osim toga, slabljenje zaštite od infekcije uočeno je u svim starosnim grupama, a ima i sve više dokaza o tome da primenjivanje dodatne doze poboljšava nivo zaštite. Dodatan argument dovakcinaciji je pojava novih varijanti virusa kao što je Omikron varijatna, koja u Hrvatskoj cirkuliše od kraja 2021. godine kao i kasnija pojava njenih visokozaraznih podvarijanti. U preporukama se navodi i da osobe koje su prebolele, a nisu primarno vakcinisane, prvo treba da prime primarnu vakcinu, a one koje su i vakcinisane i prebolele treba da prime docepljivanje najmanje 3 meseca nakon prebolenja ili vakcinisanja.
Zajedničko veće opština raspisalo je Javni konkurs za dodeljivanje finansijskih sredstava za kapitalne donacije, vredan 2,6 miliona kuna. Pravo na finansijska sredstva mogu da ostvare jedinice lokalne samouprave, u kojima je udeo pripadnika srpske nacionalne manjine u ukupnom broju stanovnika najmanje 51 odsto, kao i županijska, gradska i opštinska veća srpske nacionalne manjine sa sedištem na području delovanja Zajedničkog veća opština. Finansijska sredstva dodeljuju se za provođenje kapitalnih projekata, koji imaju za cilj povećanje i očuvanje vrednosti imovine, ulaganja u zemljište, građevine i drugu dugotrajnu imovinu. Sredstva se dodeljuju za kupovanje ili građenje, dograđivanje, rekonstrukciju ili adaptaciju, energetsku obnovu, za uređenje i opremanje te održavanje društvenih domova, prostora sportskih klubova, kulturnih centara, etno kuća i drugih objekata u kojima se organizovano okupljaju i deluju pripadnici srpske nacionalne manjine, a rok za podnošenje prijava je zaključno sa 14. septembrom ove godine.
Hrvatsko novinarsko društvo ocenilo je poražavajućim činjenicu da u Hrvatsku dolazi turski predsednik Redžep Tajip Erdogan čiji režim, kako navode, progoni novinare. „HND poražavajućom smatra činjenicu da u Hrvatsku dolazi turski predsednik Redžep Tajip Erdogan, despot koji već 20 godina vlada Turskom i čovek koji se u maniri najgorih režima obračunava s braniocima ljudskih prava i opozicionim političarima, a posebna meta njegovog autokratskog načina vladanja su naše turske koleginice i kolege, koje njegov režim hapsi, premlaćuje, zatvara i osuđuje na višegodišnje zatvorske kazne”, navodi se u saopštenju HND-a koji još smatra neprihvatljivim što će se „s takvim čovekom” susresti najviši predstavnici Hrvatske, predsednik Zoran Milanović i predsednik Vlade Andrej Plenković. Pozivajući se na izveštaje organizacija popust Amnesty Internationala, HND na kraju “sa žaljenjem konstatuje da hrvatski političari time pokazuju da ih demokratskih standardi zapravo i ne zanimaju”.