U Vukovarsko-sremskoj županiji u poslednja 24 časa je PCR testiranjem potvrđeno 29 novih pozitivnih osoba na COVID-19, i to pet osoba iz Otoka, po tri iz Vinkovaca i Gradišta, po dve iz Vukovara, Županje, Bošnjaka, Jarmine i Soljana, te po jedna osoba iz Andrijaševaca, Babine Grede, Gunje, Mirkovaca, Negoslavaca, Novih Mikanovaca, Privlake, Račinovaca, a nema preminulih. Od početka epidemije ukupan broj obolelih je 12 741, od kojih je 12 369 izlečenih, a 260 osoba je preminulo. Trenutno je u županiji 21 osoba na bolničkom lečenju zbog COVID-19 bolesti. U protekla 24 časa testirano je 218 osoba, a u samoizolaciji su 192 osobe. Od ukupnog broja pozitivnih na COVID-19 u našoj županiji dve osobe su iz sistema zdravstva. Iz sistema obrazovanja je oboleo po jedan nastavnik i jedan učenik, dok se u samoizolaciji nalazi jedan nastavnik i devet učenika.
Političke stranke i birači, odnosno nezavisne liste do ponoći su mogle da podnesu kandidature za dopunske manjinske izbore, koji će biti održani u nedelju, 3. oktobra, a na kojima bi se u ukupno 82 opštinska i gradska veća te županijske skupštine trebalo izabrati 99 većnika, a liste su mogle predložiti sve registrovane političke stranke, a ne samo one s manjinskim predznakom. Dopunski manjinski izbori održavaju se jer na redovnim lokalnim u maju u većima i skupštinama nije osigurana dovoljna zastupljenost pripadnika šest nacionalnih manjina, konkretno srpske, bošnjačke, ukrajinske, romske, mađarske i talijanske, ali ni hrvatskog naroda koji je u manjini u opštinama Borovo, Trpinja i Jagodnjak i u čija veća treba izabrati po jednog Hrvata. Predsednik Županijske organizacije Samostalne demokratske srpske stranke u Vukovarsko-sremskoj županiji Dušan Jeckov juče je Županijskoj izbornoj komisiji predao listu SDSS-a za članove Županijske skupštine Vukovarsko-sremske županije, u koje se biraju još tri većnika, a nedostaje po još jedan većnik u Opštinama Bogdanovci, Nijemci, Tompojevci i Tovarnik, za koje su takođe predane liste, rekao je Jeckov. Uz listu kandidata, predani su i potpisi oko 1200 pripadnika srpske zajednice s područja županije, a predaju liste došao je podržati i zamenik župana Srđan Jeremić.
Na sednici Upravnog veća Hrvatskog zavoda za zapošljavanje su donesene nove odluke o merama pomoći, a jedna od njih je mera za zadržavanje radnika u delatnostima kojima je zbog posebnih okolnosti narušena privredna aktivnost za avgust i septembar, pri čemu potpuni iznos podrške mogu ostvariti poslodavci čijih 70 i više odsto radnika ima covid-potvrde. Mera za avgust namenjena je poslodavcima iz sektora prevoz i skladištenje, zatim su tu uslužne delatnosti u vezi s prevozom te administrativne i pomoćne uslužne delatnosti. Mera se odnosi i na sektor umetnosti, zabave i rekreacije te na organizatore kulturnih, poslovnih i sportskih događanja. Mere se odnose i na prevoditeljske delatnosti i usluge tumača te na poslodavce s područja pogođenih zemljotresom bez obzira na delatnost uz dokaz pada prihoda. Mera može biti dodeljena svim poslodavcima koji su registrovali delatnost i izvršili prijavu u sistem osiguranika Hrvatskog zavoda za penziono osiguranje do kraja februara ove godine. Iz HZZ- a su istakli da će se isplata mesečnih troškova plate za avgust odobravati za zahteve primljene od 8. do 23. septembra. Poslodavcu se može odobriti korištenje podrške za sve radnike za koje poslodavac traži, ako do zaključno 24. septembra, 70 i više odsto radnika za koje poslodavac traži podrške ima EU digitalnu covid potvrdu ili su stekli uslove za njeno dobijanje. Isplata mesečnih troškova plate za septembar odnosiće se i na poslodavce kojima je delomično i u celini zabranjen rad odlukama Štaba civilne zaštite bez obzira na delatnost.
Hrvatski suverenisti najavili su da u oktobru počinju prikupljanje potpisa za raspisivanje referenduma za zaštitu kune jer drže da se o odricanju od monetarnog suvereniteta mora izjasniti hrvatski narod. Ubrzo im se u tome pridružio i Most, a zatim i Domovinski pokret, piše Glas Slavonije. Međutim, poslednje istraživanje Eurobarometra kaže da uvođenje evra u Hrvatskoj podržava 61 odsto građana, ili desetak odsto više nego ranije. Ekonomski analitičar Damir Novotny za Glas Slavonije je rekao da je potpisivanjem ugovora o pristupu Evropskoj uniji predviđena obaveza uvođenja evra, kada se za to steknu uslovi, dakle to nije nikakva opcija. Dodao je da je Hrvatska 2020. pristupila i kursnom mehanizmu ERM II kao pretpristupnom, dakle ta je tema već u procesu. I ako se 2023. proceni da su ostvareni uslovi, uvođenje evra ide dalje. Šanse za uspeh referenduma su male, smatra Novotny, dodajući da bi desnica trebala razmisliti o tim predlozima jer su oni apsolutno nekonsistentni s konzervativnom politikom. Ona bi se trebala zauzimati za ulazak u evrozonu, približavanje razvijenim kapitalističkim zemljama, a ne za beg na Balkan. “Vraćanje u nekakav suverenizam, pa onda i u ‘društvo‘ nesređenih političkih prilika, bilo bi samoubistvo. U ekonomskom smislu argumenti su jasni – cene neće rasti jer su kod nas ionako visoke. Ulaskom u evrozonu možemo samo očekivati niže cene, a više plate. U evrozoni postajemo deo velikog ekonomskog područja, tek tada ćemo doživeti direktna strana ulaganja, što će stvoriti kvalitetna radna mesta. Zato je ta referendumska ideja potpuno promašena i politički uopšte nema smisla jer nas vraća upravo u onaj krug zemalja u kojem suverenisti ne bi želeli biti”, zaključio je Novotny za Glas Slavonije.