Ministar rada i penzionog sistema Josip Aladrović predstavio je juče sindikatima i poslodavcima prvi nacrt modela prema kojem bi zaposleni za koje poslodavac očekuje finansijske podrške države trebali imati covid potvrde. To je prvi sastanak na kojem smo predstavili ovakav model, a dogovor je da početkom sledeće nedelje održimo novi sastanak nakon što HUP i sindikalni centri rasprave elemente među članstvom, rekao je Aladrović nakon sastanka. Prema prvom predlogu uvodi se dodatni kriterijum covid potvrda koje bi trebali imati zaposleni za koje poslodavac očekuje podrške u finansijskom smislu. Predstavnici sindikata i poslodavaca poručili su da Vlada ne sme prebacivati svoju odgovornost na radnike i poslodavce nego treba zakonski regulisati problem provakcinisanosti stanovništva. Direktor Hrvatskog udruženja poslodavaca Damir Zorić rekao je da su poslednjih dana zbog izjava da će se podrške za očuvanje radnih mesta davati pod određenim uslovima gurnuli u senu pitanje podrški pa je dobro što su se sada oko toga dogovorili i znaju da će one postojati. Naglasio je da se koplja lome u javnosti oko toga može li se, kako i kome uslovljavati primanje podrške, a da poslodavci nemaju zakonit instrument kojim bi utvrdili koji ljudi nisu vakcinisani i kako bi ih na to mogli obavezati jer niko nema pravo uzeti zakon u svoje ruke, ali ga imaju obavezu provoditi ako ga država donese. Pitao je i šta je s drugima, na primer javnim sektorom koji prima plate iz državnog budžeta, nezaposlenima i studentima i da li je legitimno očekivati da se i na njih izvrši pritisak da bi se vakcinisali. Predsednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever rekao je da su se učesnici sastanka složili da je provakcinisanost preniska i da građane treba motivisati na vakcinisanje, ali da su sindikati jedinstveni u tome da motivacija ne može ići uslovljavanjem podrški.
Ministar zdravstva Vili Beroš izrazio je juče zadovoljstvo načinom na koji su se Vlada i merodavna tela ‘nosili’ s epidemijom koronavirusa u periodu od sredine januara do kraja maja ove godine. „Na vreme i efikasno su donošena rešenja na dobrobit funkcionalnosti svih sistema s ciljem zaštite života i zdravlja nacije“, rekao je Beroš izveštavajući Sabor o efektima provođenja mera iz Zakona o zaštiti građana od zaraznih bolesti u vreme epidemije covida. „Činjenice ukazuju da se ni u jednom trenutku nije dogodilo da je bolesnicima uskraćena optimalna zdravstvena briga“, pohvalio se Beroš i podsetio da je treći talas zaraze počeo krajem februara i početkom marta, naglasivši da su se bolnice i zdravstvene ustanove kontinuisano prilagođavale epidemiološkoj situaciji, organizujući svoj rad za zbrinjavanje pacijenta. Ministar zdravstva Vili Beroš naveo je i podatak da nam je sedmodnevna stopa incidencije na sto hiljada stanovnika 14,9, što Hrvatsku svrstava na 13. mesto u Evropskoj uniji. Beroš je istakao i da Izveštaj pokazuje i važnost međuresorne saradanje te da se to posebno vidi kod covid potvrda, jer smo među prvim članicama Unije počeli s izdavanjem digitalne EU potvrde o vakcinisanju, prebolenju i testiranju, te da je do sada izdano 438 hiljada potvrda.
Hrvatski sabor će danas nastaviti sednicu raspravom o Konačnom predlogu izmena Zakona o penzionom osiguranju kojim se i na korisnike porodične penzije proširuje krug penzionera koji mogu raditi do polovine punog radnog vremena i primati puni iznos, a predlaže se i da korisnicima porodične penzije u periodima zaposlenja ne pripada pravo na najnižu penziju. Stupanjem na snagu Zakona omogućiće se korisnicima rad do polovine punog radnog vremena, bez da im se obustavi isplata penzije te će im se na taj način omogućiti da- u slučaju značajnog gubitka prihoda domaćinstva nakon smrti člana porodice uz penziju osiguraju dodatni finansijski prihod u starosti radi poboljšanja svoje socijalne sigurnosti i smanjenja rizika siromaštva. Potrebna sredstva za provođenje tog zakona osigurana su u ovogodišnjem državnom budžetu i projekcijama za 2022. i 2023.
Saborska zastupnica Mosta Marija Selak Raspudić rekla je da se Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja želi uzeti nezavisnost stavljanjem „pod šapu” Ministarstva nauke i obrazovanja. Pred leto se želi neopaženo, mimo očiju javnosti, Centar staviti ‘pod šapu’ Ministarstva nauke i obrazovanja i uzeti mu nezavisnost, rekla je Selak Raspudić u raspravi o izmenama Zakona o Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja kojim se uređuje unutrašnji sistem te institucije. Državni sekretar u Ministarstvu obrazovanja Ivica Šušak rekao je da u Hrvatskoj ne postoji ni jedna javna ustanova na nacionalnom nivou čiji se temeljeni opšti akt donosi uz saglasnost predstavničkog tela. „Izmene će omogućiti Centru da efikasnije i brže uređuje svoj sistem i prilagođava ga na najbolji način”, istakao je Šušak i odbio kritike na račun gubitka nezavisnosti institucije.
Državni hidrometeorološki zavod upozorio je da danas u celoj državi postoji velika opasnost od toplotnog talasa, a na području istoka Hrvatske i vrlo velika, zbog čega građanima preporučuju rashlađivanje i uzimanje dovoljno tekućine. Visoka temperatura može uzrokovati zdravstvene probleme kod ljudi, pre svega kod osetljivih grupa kao što su mala deca, hronični bolesnici, starije osobe te ljudi koji rade na otvorenom prostoru. S obzirom na to da pravovremene preventivne mere mogu smanjiti broj umrlih od toplotnih talasa, Zavod je na svojim internet stranicama objavio preporuke za zaštitu od velikih vrućina te istakao potrebu rashlađivanja prostora, izbegavanje vrućine te rashlađivanje tela i uzimanje dovoljno tekućine. Uz izbegavanje izlaska u najtoplijem delu dana i boravak u seni, preporučuje se i izbegavanje napornog fizičkog rada odnosno rad u najhladnije doba dana, što je obično rano ujutro. Posebno treba paziti da se decu ili životinje ne ostavi u parkiranom vozilu. Preporuka je i korištenje kreme sa zaštitnim faktorom od štetnog UV zračenja pri čemu posebnu brigu treba posvetiti bebama i maloj deci. Boravak na suncu od 10 do 17 časova trebaju posebno izbegavati deca, trudnice, starije osobe i srčani bolesnici te bolesnici oboleli od šećerne bolesti. Dobro je nositi laganu, široku i svetlu odeću od prirodnih materijala, a kod izlaska napolje koristiti šešir širokog oboda ili kapu i sunčane naočale. Potrebno je redovito piti, uz izbegavanje alkohola i napitaka s previše kofeina i šećera, pri čemu je treba paziti da se ne pije naglo, a preporuka je i da se jede češće male obroke, uz izbegavanje hrane bogate belančevinama.