Ukidanje prireza neće povećati nijednu platu u 45 odsto opština i gradova, piše Novi list. Ni potpuno ukidanje prireza, ni povećanje neoporezivog dela plate, ni smanjenje poreznih stopa poreza na dohodak neće od sledeće godine podići plate za oko dve trećine poreznih obveznika, jer oni ni uz sadašnja pravila ne plaćaju taj porez. Koristi će imati samo građani s neto platom od najmanje 800 evra ili čak oni koji zarađuju više od prosečne neto plate i to je glavni razlog zbog kojeg Vlada ozbiljno razmišlja o smanjenju penzionih doprinosa u prvom stubu da bi podigla niže plate. Tamo gde se prirez već sada ne plaća, njegovo ukidanje od 1. januara neće nikome da donese veću platu, a teško da će u tim gradovima i opštinama da iskoriste mogućnost da dodatno smanjuju stope poreza na dohodak, jer su već i odlukom da se odreknu prireza nastojali da rasterete svoje stanovništvo.
Najave da bi rast plata od početka sledeće godine mogao da se osigura ukidanjem prireza su naišle na kritike lokalnih političara i ekonomista, piše Večernji list. Dubravka Jurlina Alibegović, naučnica s Ekonomskog instituta Zagreb i bivša ministarka uprave je rekla da procenjuje da bi takav potez za rezultat imao veću zavisnost gradonačelnika i opštinskih načelnika o državnim vlastima, s negativnim posledicama za lokalni razvoj. Reč je o izuzetno netransparentnom uplitanju u ograničenu fiskalnu samostalnost gradova i opština, zaključila je Jurlina Alibegović u radu koji je objavljen na stranicama Ekonomskog instituta. Takav zaključak temelji na podacima Porezne uprave iz kojih je vidljivo da ukidanje prireza ne može da ima nikakav efekat na plate u više od pola hrvatskih opština i četvrtini gradova, jednostavno zato što nisu ni uveli prirez. Prirez na porez na dohodak se plaća u 209 opština i 94 grada, a poslednjih godina nekoliko je gradova počelo postupak njegovog smanjivanja.
Izbori za veća i predstavnike nacionalnih manjina održani su juče po 6. puta u 201 lokalnoj jedinici odnosno u opštinama, gradovima i županijama. Biralo se 339 veća i 106 predstavnika, a Državna izborna komisija danas će na internet stranici objaviti rezultate i izlaznost. Prema podacima koji su objavljeni juče u 17 časova, najbolji odaziv bio je u Međimurskoj 22,5 odsto, Ličko-senjskoj 15,5 odsto i Vukovarsko-sremskoj županiji 11,5 odsto. Predsednik Srpskog narodnog veća Milorad Pupovac ocenio je juče da će SNV dobiti više od 90 odsto izabranih većnika na izborima. Na pitanje zašto je ove godine, za razliku od pre četiri godine, na izbornim listama puno manji broj kandidata srpske manjine, Pupovac je odgovorio da se ljudi ne osećaju sigurnima jer su glasovi netolerancije još uvek izrazito glasni i onda to sputava ljude da se usmere prema ovom obliku organizovanja i delovanja koje je u skladu s Ustavom i zakonom. Rekao je i da je problem što u medijima nema dovoljno informacija da bi ljudi mogli da znaju o čemu se radi te da u mnogim sredinama nema dovoljno biračkih mesta i dodao da je deo odgovornosti i na predstavnicima manjina.
Udruženje hrvatskih sudija saopštilo je juče da će se zbog izostanka dijaloga s telima izvršne vlasti, na svim prvostepenim sudovima u Hrvatskoj, od danas do petka 19. maja, provoditi mere upozorenja, odnosno da se odgađaju sve radnje u prvostepenim postupcima, dok će se u drugostepenim održavati sednice veća, ali bez odluka, a izuzetak na svim nivoima su hitni predmeti u kojima bi mogla da nastupi nenadoknadiva šteta. Za vreme trajanja mera upozorenja sudije koji provode mere biće na radnom mestu i obavljati ostale poslove u okviru svoje sudačke dužnosti celo radno vreme, istakli su iz Udruženja i dodali da u merama upozorenja učestvuje više od 70 odsto prvostepenih sudija te da imaju podršku državnih tužioca. „Hitni predmeti rešavaće se bez odgađanja, ali mere podrazumevaju da se neće raditi u e-spisu, neće se provoditi registracija novih pravnih subjekata, rešenja o nasleđivanju ili razvodi braka’’, istakla je Vesna Horvath, predsednica Udruženja hrvatskih sudija Ogranka III Zagreb, dodajući da su obaveštenja o odgađanju suđenja poslana strankama. Razlog belog štrajka su niske plate sudija koje stagniraju od 2009. Ministarstvo pravosuđa im nudi povišicu od 513 evra, u šta su uračunati i božićnica, uskrsnica i prevoz, a sudije odbijaju takav predlog.