Državni sekretar, koji upravlja Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Tugomir Majdak, juče je sa saradnicima održao sastanak s predsednikom Odbora za svinjogojstvo Hrvatske poljoprivredne komore (HPK), Antunom Golubovićem, zamenikom Matom Mihićem te ostalim članovima Odbora za svinjogojstvo. Razgovaralo se o cenama svinja i aktuelnoj problematici u sektoru svinjogojstva. Predstavnici Odbora prezentovali su probleme vezane uz nemogućnost prodaje svinjetine s vlastitih domaćinstava te izrazili zabrinutost zbog niskih otkupnih cena. Predstavnici Odbora obavezali su se da će da dostave popis tržišnih viškova po županijama, kako bi Ministarstvo razmotrilo mogući model pomoći. Razgovaralo se o i mogućnostima pokretanja ciljanih konkursa za svinjogojce u sklopu intervencija Strateškog plana, a naglasak u potencijalnim ulaganjima bili bi repro-centri u sklopu srednjih poljoprivrednih gazdinstava sa ciljem unapređenja biosigurnosnih mera. Naglasak je stavljen je i na osnivanje proizvođačkih organizacija s ciljem jačanja položaja svinjogojaca na tržištu te izgradnju klaonica na županijskom nivou, kako bi se povećala infrastruktura za prerađivanje. Zaključci sastanka biće važna osnova za daljnje provođenje konkretnih mera, koje će pomoći svinjogojcima i pridonijeti stabilizaciji sektora.Nakon sastanka s predstavnicima HPK, državni tajnik Tugomir Majdak održao je i sastanak s predstavnicima Agencije za zaštitu tržišnog takmičenja, na kojem se raspravljalo o Zakonu o nepoštenim trgovačkim praksama u lancu snabdevanja hranom te mogućnostima bolje zaštite domaćih proizvođača.
U Hrvatskoj je počeo najavljeno nedeljno bojkotovanje trgovačkog lanca Konzum, na osnovu ankete, koju je među građanima provela platforma Halo inspektore. Odlukom potrošača, prvi trgovački lanac, koji će bojkotovati do 14. februara je Konzum. U anketi je zabeleženo 211.638 glasova od 144.732 glasača. Za bojkot Konzuma bilo je 31,7 odsto glasača, a nakon njega slede Plodine, s 29,1 odsto i Studenac sa 6,87 procenata glasova. Uz nedeljni bojkot, juče je bio treći uzastopni petak, kojim su građani pozvani da se suzdrže od svih oblika plaćanja.
Prema podacima Porezne uprave, juče do 15 časova iznos računa u trgovinama bio je 37 odsto veći u odnosu na prošli petak u istom vremenu, ali i 20 odsto manji nego 17. januara, poslednji petak pre prvog bojkota. Iako su organizatori građane pozvali na suzdržavanje od svih vrsta potrošnje – iznos svih izdanih računa ipak je bio 17 odsto viši u odnosu na prošli petak, ali i 10 procenata niži nego poslednji petak pre bojkota.
Prof. dr. sc. Luka Brkić, ekonomski analitičar sa Univerziteta Libertas, gostujući U Dnevniku HTV-a, osvrnuo se na ukorenjenost inflacije u Hrvatskoj te načine kako se može suzbiti. Bojkot trgovina, nije jedan od njih, ali je pokazatelj svesnosti potrošača da mogu da vrše pritisak. Smatra da bojkot ne može dovesti do ozbiljnog snižavanja cena.Ukoliko bi bojkot duže trajao, on bi doneo neke veće rezultate nego što može da bude samo jednokratna blokada. Ali on ništa više od toga ne može, rekao je Brkić. Naglasio je da se može pokazati da smo kao potrošači svesniji da možemo izvršiti pritisak. Međutim, da bi bojkot rešio problem, bitno uticao na rešavanje problema inflacije, to je naprosto nemoguće, smatra analitičar. Inflacija je makroekonomski fenomen i mora se lečiti ili boriti s inflacijom preko makroekonomskih politika, monetarne i fiskalne, politike antimonopola, regulacije tržišta, kontrole tržišta, a ne samo bojkotom maloprodajnih lanaca jer su oni samo jedna karika u tom lancu, rekao je Brkić.
U iločkoj gradskoj većnici održan je radni sastanak, čija je tema bila saobraćajna izolovanost istočne Slavonije te prekomeran saobaćaj teškim kamionima po državnoj cesti D2, saopšteno je iz Mesnog odbora Šarengrad. Sastanak je, nastavak niza razgovora, održanih u Zagrebu, a inicirao ga je u ime lokalne samouprave i Inicijative prevoznika Vukovarsko-sremske županije, predsednik, Pero Ćorić. Upozorio je na problem saobraćajne izolovanosti VSŽ-a, na nedosledno provođenje usvojenog pravilnika, kojim su propisane zabrane saobraćanja teških kamiona na državnom putu D2, na problem zatvaranja malograničnog prelaza u Bapskoj te na smanjenje privrednih aktivnosti na području Županije, nakon utvrđenih oštećenja na iločkom mostu. Detaljno se govorilo o koracima, koji predstoje u izgradnji Sremske transverzale, koja je jedini pravi i dugoročni spas za izlazak iz izolovanosti Iloka, VSŽ-a i istočne Slavonije. Ministarstvo će maksimalno da ubrza organizovanje sastanka Hrvatskih cesta i Srbija puteva te inicirati hitno provođenje njihove zajedničke ekspertize trenutnog stepena oštećenosti iločkog mosta. Potom će zajedno formirati komisiju za hitno izrađivanje dokumentacije i sanaciju. Biće ubrzano i potpisivanje međudržavmog sporazuma Hrvatske i Srbije o zajedničkom održavanju mostova, koji nas spajaju, što ne isključuje mogućnost samostalnog potpisivanja sporazuma o sanaciji i održavanju iločkog mosta.
Najčešće uzimana ilegalna droga, nakon kanabisa, u Hrvatskoj je kokain čija je upotreba od 2011. porasla pet puta što je odraz situacije u EU u kojoj su šestu godinu zaredom zaplenjene rekordne količine kokaina, koje premašuju i one u SAD-u. Prema rezultatima naučno-istraživačkog projekta Zloupotreba sredstava zavisnosti u opštoj populaciji Hrvatske: 2023, najveće prevalencije uzimanja kokaina utvrđene su u starosnim grupama između 25 i 34 godine, između 35 i 44 godine i između 15 i 24 godine. Tradicionalno se kokain povezuje s mlađim odraslim osobama, ali s obzirom na širu dostupnost kokaina i promene u društvenim normama, koristi se i među starijim odraslim osobama. U Hrvatskoj situacija s obzirom na dostupnost kokaina može da bude dodatno zabrinjavajuća po pitanju mladih, s obzirom da je prema Evropskom istraživanju o pušenju, pijenju alkohola i uzimanju droga među učenicima iz 2019. godine, RH iznad evropskog proseka po konzumiranju ilegalnih droga među mladima. Dvadeset dva odsto učenika, starosti 15-16 godina navodi da je barem jednom u životu probalo neku od psihoaktivnih droga.