Ministar privrede i održivog razvoja Davor Filipović juče je istakao da je Vlada nastavila s kontinuiranim intervencijama u cene osnovnih goriva, usled čega će cena litre dizela od danas biti 25 lipa niža, benzina 48 lipa viša, a cena plavog dizela ostati kao i do sada. Vlada je juče, na telefonskoj sednici odredila nove cene goriva u idućih 14 dana te litra osnovnog benzina evrosupera 95 košta 11,58 kuna, a evrodizela 13,19 kuna, dok cena plavog dizela ostaje 8,49 kuna.
Srpsko-hrvatske i hrvatsko-srpske odnose danas treba sagledavati na više nivoa, a ne samo kroz odnose dveju država koji su na najnižem nivou od 2000. godine, jer postoje brojni primeri izuzetno dobre saradnje, rečeno je sinoć u Beogradu, na tribini fondacije Fridrih Ebert na tu temu. Ni jedna strana nema dovoljno sluha da ih stavi “u prve minute tv-dnevnika”, rečeno je na debati “Srpsko-hrvatski dijalog – nove perspektive”, održanoj u organizaciji Instituta za filozofiju i društvenu teoriju univerziteta u Beogradu pod pokroviteljstvom spomenute fondacije. Ministar za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog u srpskoj vladi i predstavnik hrvatske zajednice Tomislav Žigmanov ocenio je da su hrvatsko-srpski odnosi danas na najvišem nivou u poslednje tri decenije, istakavši da ne govori o odnosima dve države, jer smatra da je odnos Hrvatske i Srbije kao država na najnižem nivou od 2000. godine. Činjenica da je predstavnik hrvatskog naroda dobio poziciju u Vladi Srbije može se tumačiti kao pozitivan gest i imaće relaksirajuće posledice kada su u pitanju hrvatsko-srpski odnosi, rekao je Žigmanov. Profesor Filozofskog fakulteta zagrebačkog Univerziteta Hrvoje Klasić sugerisao je da se o srpsko-hrvatskim odnosima mora govoriti na više nivoa – o odnosu dve države, dva naroda, odnosu dva naroda u Hrvatskoj, dva naroda u Srbiji, te odnosima političkih elita i običnih građana. Zastupnica u Saboru Katarina Peović ocenila je da nacionalisti s obe strane “trebaju jedni druge, nadopunjavaju se, pozivaju jedni druge na reakcije i jako su srodni”. Zadatak svih zastupnika je da kao pripadnici većinskog naroda štite manjine, rekla je Peović i ocenila da je “identitet lepa stvar”, ali je kontekst hrvatsko-srpskih odnosa “nešto što bi trebali prevladati” i opredeliti se za načela “zajedništva, solidarnosti i saradnja”.
Porezna uprava je na svojim internet stranicama objavila listu dužnih, odnosno spisak dospelih i neplaćenih dugova na osnovu poreza, doprinosa za obavezna osiguranja, trošarina, posebnih poreza, nadoknada za koncesiju i carina. Na tri odvojena spiska nalaze se porezni obveznici čiji je ukupni iznos duga veći od 300 hiljada kuna za pravne osobe, od sto hiljada za fizičke osobe koje obavljaju delatnost i veći od 15 hiljada kuna za građane, kojima se smatraju i fizičke osobe koje su prestale da obavljaju delatnost. Na području Vukovarsko-sremske županije na spisku su 22 firme, 100 fizičkih osoba koje obavljaju delatnost te 984 građana.
Hrvatskoj sledeće godine ne preti recesija, međutim, preti stagnacija, odnosno stagflacija, prognoze su ekonomskog stručnjaka Damir Novotnija. Inflacija pozitivno deluje na ekonomske aktivnosti. U prvom koraku nas inflacija šokira, u drugom koraku napuni budžet, pa budžet povećava plate ili transfere, dakle interveniše na tržištu u smislu jačanja kupovne moći, potražnja se povećava i vrtimo se u krug – neka vrsta “beskrajnog dana”. Povećavanje plate – povećavanje potražnje, pa obrnuto, uz inflaciju i tako stalno. Gotovo je sigurno da će se dogoditi scenario iz 70-ih godina prošlog veka nakon ‘naftnog šoka‘, da inflacija neće biti zaustavljena, ali neće biti ni previsoka. Samo, tada su vlade bile niže zadužene, pa su snažnije intervenisale, sada su više zadužene, pa verovatno neće toliko intervenisati. Mnogo toga zavisi i o intervenciji centralnih banaka u smislu smanjivanja količine novca u opticaju. Oni ne mogu da ponište emisiju novca, u proteklih deset godina se količina novca udvostručila, iako tako jakog ekonomskog rasta nije bilo. Inflacija povećava vrednost imovine, i tu uvek ‘pobeđuju‘ oni koji su dužni. Oni bolje prođu jer kamatne stope, iako se dužnici žale na njihov rast, sporije će rasti od inflacije. Visok nivo potražnje za radnom snagom u Evropskoj uniji, pa i u Hrvatskoj, zapravo je brana rastu nezaposlenosti. Neće biti obeležje recesije da pada zaposlenost, da ljudi nemaju posla, a to nije ni sada slučaj. Imamo veliki broj radnih mesta i u Hrvatskoj, a posebno u EU-u i evrozoni, koja nisu popunjena, i potražnja je velika, zaključio je Novotni.
U prvih 10 meseci ove godine, najčešće zabeležen saobraćajni prekršaj je prekoračenje brzine kretanja vozila u naselju, naveli su iz MUP-a. Osim prekoračenja brzine, za N1info iz MUP-a su rekli da su sledeći najčešći prekršaji nekorištenje sigurnosnog pojasa, nepoštovanje saobraćajnih znakova, korištenje mobitela za vreme vožnje te upravljanje vozilom pod uticajem alkohola. Iz MUP-a ističu da su četiri prekršaja koja se nazivaju ubicama u saobraćaju alkohol, brzina, pojas i mobitel. Policija, kažu, konstantno upozorava građane na ove stvari i provodi preventivne i represivne akcije zbog smanjenja činjenja ovih prekršaja.