Iz Hrvatske obrtničke komore danas je saopšteno kako se od vlade traži produženje mera za pomoći koje su vezane za ograničavanje cena struje i gasa za male privrednike. Napominje se da nastavak pozitivnog trenda u hrvatskom obrtništvu neće biti moguć bez nastavka vladinih mera .Ukidanje mera pomoći, bi za veliki broj obrta značio njihov kraj i nemogućnost isplativog poslovanja od kojeg, ne samo da žive brojni obrtnici, nego i njihove porodice i zaposleni, zbog čega se iz Komore predlaže produženje mera ograničenih cena električne energije na isti način, kako bi se osigurala stabilnost i predvidljivost troškova za obrtnike. Napominju kako su računi za gas u nekim slučajevima narasli i do 600 odsto, što predstavlja ozbiljnu pretnju za održivost obrtništva. Iz toga razloga se traže dodatne mere za ublažavanje porasta cena gasa. Posebno bi se podržala primena istog modela koji je primenjen i na električnu energiju, a kako bi se olakšao teret koji će potrošnja gasa da predstavlja tokom nadolazeće jeseni i zime. “Hrvatska obrtnička komora kontinuirano ističe da su spomenute mere vlade omogućile nastavak poslovanja za velik broj hrvatskih obrtnika, što je za posledicu imalo rast broja obrtnika za osam odsto u odnosu na prošlu godinu i zapošljavanje 10 hiljada osoba više u obrtima”, saopštio je predsednik HOK-a Dalibor Kratohvil.
Vladin paket mera koji će biti donesen iduće nedelje trebao bi da zadrži isti nivo pomoći kako građanima, tako i svim preduzetnicima bez obzira na veličinu. Na sastanku koji je održan u Banskim dvorima zaključeno je da bi mere trebale ostati iste kada je reč o subvenciji cena struje za domaćinstva, mala i srednja preduzeća, uz neke sitne izmene, jedino bi se velikim preduzećima ukinula pomoć. Na radnom sastanku su bili gotovo svi ministri iz čijih se resora donose mere, a ovaj zaključak treba ipak još da potvrdi premijer Plenković, a onda i stranačka tela. Takođe, penzioneri, kao i različite druge osetljive društvene grupe, mogu da računaju na novi jednokratni dodatak, a cene određenih namirnica trebale bi ostati zamrznute kao i sada.
Do kraja avgusta afrička svinjska kuga (ASK) je utvrđena na 631 domaćinstvu u Vukovarsko-sremskoj županiji, eutanizovano je 12.200 svinja, i evidentirano i oko 800 uginuća. Dakle, ukupno oko 13 hiljada svinja manje. ‘Na broj od 860 hiljada svinja ukupno u Hrvatskoj tih 13 hiljada usmrćenih svinja je zanemariv broj’, rekao je državni sekretar u Ministarstvu poljoprivrede Mladen Pavić uz napomenu, kako nije realno zbog toga očekivati porast cena ili nestašicu svinjskog mesa. Bolest je jako teško iskoreniti, a borba s bolešću može da potraje godinama. To bi značilo da u Vukovarsko-sremskoj županiji, naročito od jeseni kada krene sezona, svinjokolja prema svemu sudeći neće biti. Svesni smo slavonskih običaja i činjenice da se približava sezona svinjokolja, ali ove godine to neće biti moguće. Biće moguće proizvoditi kulen u objektima koji su registrovani za to, ali nažalost u ne i u domaćinstvima! Suhomesnate proizvode biće moguće napraviti i u vlastitom domaćinstvu, ali isključivo od svinja dovezenih s nezaraženog područja, npr. iz Osječko-baranjske županije’, dodao je državni sekretar.
Vrhovni sud u Zagrebu oslobodio je pravosnažno Juru Šimića, bivšeg ratnog predsednika Kriznog štaba Grada Bjelovara, koji je bio optužen za ratni zločin protiv ratnih zarobljenika, objavio je bjelovarski portal. Vrhovni sud je tako odbio žalbu državnog tužioca i potvrdio oslobađajuću presudu koju je doneo Županijski sud u Rijeci 2. oktobra 2019. godine. Ovom optužnicom Šimić se tereti za ratni zločin protiv ratnih zarobljenika, tokom oslobađanja bjelovarske kasarne 1991. godine. On je optužen da je nakon oslobođenja bjelovarske kasarne, koja se tada zvala „Božidar Adžija”, 29. septembra 1991. godine iz kolone zarobljenih 60 oficira i 150 vojnika JNA izdvojio tri vojna lica. Bili su to pukovnik Rajko Kovačević, potpukovnik Miljko Vasić i kapetan 1. klase Dragiša Jovanović. Šimić je, kako se navodi se u optužnici, nepoznatoj grupi naoružanih pripadnika hrvatskih snaga naredio da trojicu vojnih lica odvedu na stranu i zatim ubiju. Šimiću je pretila kazna od pet do 20 godina zatvora, ali je pravosnažno oslobođen svih optužbi, uz obrazloženje Vrhovnog suda u kome se kaže da je prvostepena presuda bila ispravna i da on nije imao nikakvu ulogu u komandovanju akcijom oslobađanja bjelovoarske kasarne, komandovanju vojnim jedinicama i jedinicama policija. Sud je presudio da je Šimićeva uloga bila isključivo politička.
Predsednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta rekao je da će se uvek sećati sedam srpskih civila, ubijenih pre 30 godina u Mirlović Polju kod Drniša u severnoj Dalmaciji. Monstruozni zločin nad srpskim civilima izvršen je 6. septembra 1993. godine, a žrtve su bile starosti od 55 do 86 godina, saopštio je Savez Srba iz regiona. Kako se navodi, zločin je počinila jedinica Hrvatskih odbrambenih snaga Deveta bojna „Rafael Boban”, koja je dobila ime po jednom od komandanata Crne legije iz vremena NDH. Deveta bojna je bila u sastavu 114. brigade Hrvatske vojske, a njom je komandovao sledbenik ustaškog pokreta Marko Skejo. Za taj zločin, kao i za mnoge druge zločine koje su počinili pripadnici hrvatskih vojnih, paravojnih i policijskih snaga, još niko nije odgovarao, ističe se u saopštenju i dodaje da Linta predlaže da Srbija osnuje Memorijalni centar srpskih žrtava na prostoru bivše Jugoslavije, prenosi Tanjug. Kako se navodi, ciljevi Memorijalnog centra treba da budu, između ostalog, borba za istinu o karakteru ratova devedesetih godina prošlog veka i stradanju našeg naroda u domaćoj i međunarodnoj javnosti, popis stradalih Srba, popis stratišta gde su ubijani srpski civili i ratni zarobljenici i čuvanje trajnog sećanja na srpske žrtve.
Hrvatski premijer Andrej Plenković ponovo je ponudio da se ukrajinsko žito izvozi preko hrvatskih luka,među kojima je i vukovarska, nakon što je propao sporazum UN koji je omogućavao da hrana iz Ukrajine stigne na svetsko tržište. Govoreći na samitu Inicijative trijumora u Bukureštu, Plenković je ponovo ponudio hrvatske luke kao alternativu za izvoz ukrajinskog žita. “Hrvatska sebe vidi kao mediteranska vrata za srednju Evropu i zato smo ponudili više mogućnosti u našim lukama, posebno u našoj strateškoj luci Rijeci”, rekao je u jučerašnjem obraćanju Plenković.