Od ukupno 28 juče potvrđenih novoobolelih od koronavirusa u Hrvatskoj, čak 24 osobe su iz Vukovarsko-sremske županije, a njih 14 povezano je za probojem virusa u jedan Dom za stare i nemoćne u Vinkovcima. Tim povodom je županijski Štab civilne zaštite juče sazvao konferenciju za medije, na kojoj je načelnik Štaba Zdravko Kelić izvestio je da se radi o domovima „Grim 1“ i „Grim 2“, te da je testirano 60 osoba. Od toga je 14 pozitivnih, za 6 osoba se testiranje mora ponoviti, a 40 osoba je negativno. Svih 14 zaraženih osoba iz vinkovačkog Doma za starije i nemoćne “Grim” hospitalizovani su u vinkovačkoj bolnici, a još uvek nije utvrđeno na koji je način virus ušao među korisnike doma. Među zaraženima je 13 korisnika i jedna radnica doma “Grim 2”, rečeno je na jučerašnjoj konferenciji za medije.
Potpredsednik Vlade Boris Milošević juče je rekao kako su poruke iz Knina početak na dugom putu na kojem ova Vlada ne sme stati. “Bilo je i ranije jakih gesta i jakih govora, zato bih rekao da je ovo početak na dugom putu na kojem ova Vlada ne sme stati”, rekao je Milošević za Dnevnik HRT-a odgovarajući na pitanje da li je ovo početak neke nove Hrvatske. Na pitanje kako je doživeo poruke premijera Plenkovića koji je nekoliko puta istakao da treba iskazati pijetet prema svim nevinim žrtvama sa hrvatske i srpske strane, Milošević je odgovorio da su te poruke na njega delovale lekovito. “Za mene je to značilo puno, da se osećam kao ravnopravni građanin Republike Hrvatske. Zato bih rekao, kao potpredsednik Vlade i kao čovek, da osuđujem sve takve zločine, pogotovo zločine koji su počinjeni nad Hrvatima – u Lovasu, Škarbrnji, Nadinu i svim drugim mestima”, rekao je Milošević.
Premijer Hrvatske Andrej Plenković odlučio je da u septembru prisustvuje obeležavanju godišnjice stradanja srpskih civila u Varivodama tokom poslednjeg rata, javlja RTL televizija. U Varivodama je ubijeno devět srpskih civila, starijih osoba koje su imale između 60 i 85 godina, uprkos tome što je “Oluja” završena mesec i po dana ranije i više nije bilo ratnih delovanja. “Razmatramo i planiramo obići sve lokalitete gde su učinjeni zločini i posebno gde su masovne grobnice”, rekao je Tomo Medved, ministar hrvatskih branilaca.
Predsednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta ocenio je da je govor hrvatskog premijera Andreja Plenkovća u Kninu jedan u nizu dokaza da se Hrvatska nije suočila sa svojom zločinačkom i ustaškom prošlošću i da se ništa neće promeniti u odnosu prema preostalim Srbima u Hrvatskoj, a kamoli prema proteranim Srbima. Linta je naveo u saopštenju da je Plenković ponovio niz bezočnih laži o akciji Oluja, poput toga da je to bila pravno legitimna, vojno neizbežna i politički neophodna akcija u ratu koji je nametnuo velikosrpski režim Slobodana Miloševića. “Hrvatska će sramno, skandalozno i nerazumno učešće Borisa Miloševića na proslavi u Kninu koristiti kao argument u svetu da je politički predstavnik Srba priznao da je proterivanje njegovog naroda bilo opravdano i legitimno”, ocenio je Linta. On ističe da je potrebno da Srbija pokrene aktivnu borbu u međunarodnoj zajednici za istinu o dešavanjima devedesetih godina 20. veka na prostoru bivše Jugoslavije. On ukazuje da brojne činjenice pokazuju da je glavni krivac za rat u Hrvatskoj proustaški režima Franje Tuđmana čiji je cilj bio stvaranje hrvatske države bez Srba na ustaškim načelima. “Tuđmanov režim je izvršio agresiju na srpski narod u Hrvatskoj koji je bio prinuđen da vodi odbrambeni rat. Tzv. domovinski rat nije nikakav odbrambeni i oslobodilački već osvajački i zločinački rat s ciljem ubijanja i proterivanja Srba sa svojih vekovnih područja i otimanja, pljačkanja i uništavanja srpske imovine”, istakao je Linta. Prema njegovim rečima, zločinačka akcija “Oluja” nije ni legalna ni legitimna, jer je Hrvatska napala zaštićenu zonu Ujedinjenih nacija s ciljem etničkog čišćenja srpskog naroda ognjem i mačem. Linta podseća i da je Hrvatska od završetka rata donela niz zakonskih i podzakonskih propisa samo da bi sprečila masovan povratak proteranih Srba u svoje krajeve u čemu je u uspela u najvećoj meri. “Učešće malog broja Srba u hrvatskim vojnim i paravojnim formacijama je bruka i sramota za njihove časne pretke i za čitav srpski narod”, ocenio je Linta, saopštio je Savez Srba iz regiona.
Gradsko veće Iloka je na poslednjoj sednici donelo odluku o zaduživanju Grada Iloka za realizaciju kapitalnih projekata. Kako je objasnila Đurđica Tilović, pročelnica Upravnog odeljenja za finansije i komunalnu privredu, prilikom rebalansa budžeta usvojena je promena izvora finansiranja za neke projekte, a kako bi ih mogli realizovati do kraja, potrebna su sredstva od zaduživanja. Grad je poslao sedam poziva različitim bankama, odgovori su stigli od tri banke, među kojima je najpovoljniju dala Hrvatska poštanska banka i prema njoj smo napravili odluku o zaduživanju, objasnila je Tilović. Usvojenom odlukom je predviđeno da će se Ilok zadužiti preko dugoročnog kredita do iznosa od 6,4 miliona kuna. Od toga se na realizaciju kapitalnog projekta Poslovna zona Ilok odnosi 5,1 milion, a na kapitalni projekat građenja mrtvačnice u Mohovu 1,3 miliona kuna. Kredit bi bio dugoročni, na deset godina, otplaćivali bismo ga u 40 jednakih tromesečnih rata, odnosno isplate bi bile četiri puta godišnje. Imamo odložen početak plaćanja i prva bi rata stigla 31. decembra 2021. – naglasila je pročelnica Tilović.