Na aktuelnom času današnje sednice Gradskog veća Grada Vukovara većnik HDZ-a Igor Gavrić je pitao gradonačelnika Ivana Penavu da prokomentariše krivičnu prijavu koja je Županijskom državnom tužilaštvu u Vukovaru podnesena protiv direktora gradskih firmi Vodovod grada Vukovara i Komunalac, a zbog najma zaštitne ograde koju je Vodovod Komunalcu platio više od pola miliona kuna. Gradonačelnik Penava je ceo proces nazvao političkom harangom usmerenom protiv njega lično te rekao da stoji iza direktora Vodovoda Darija Tišova i Komunalca Igora Štrangarevića. Gradonačelnik je još prozvao policijsku upravu vukovarsko-sremsku, koja je podnela krivičnu prijavu pitajući zašto su zataškali neke druge, po njemu važnije, afere u našoj županiji. Penava je rekao da je postupanje policijske uprave vukovarsko-sremske nekorektno i politički montirano te ih pozvao da se potrude da dokažu krivicu osumnjičenih, naglasivši da, ako se dokaže da su krivi, treba da snose kaznu. „Dakle, jako vodite računa o svojim prljavštinama, kad krećete na ljude koji su nevini. Kad krenem vaditi, ne znam di će vam biti kraj”, poručio je gradonačelnik Penava, spomenuvši optužbe protiv aktuelnog župana Dekanića za vožnju u pijanom stanju, protiv gradonačelnika Otoka, koji je osumnjičen da je članarinu članova stranke plaćao iz Gradskog budžeta, pozajmnicu bivšeg župana Galića za firmu iz Iloka te optužbe za trovanje stanovnika Vrbanje arsenom.
Jedna od tačaka dnevnog reda današnje, 10. sednice Gradskog veća je i rebalans budžeta, za koji je većnik HDZ-a Krešimir Raguž rekao da se smanjuje za 100 miliona kuna. Gradonačelnik je to potvrdio, rekavši da se radi o redovnom rebalansu, a da je smanjenje toliko zbog poskupljenja energenata te jer ne znamo šta nam donosi jesen. Rekao je da teško predvideti kretanja cena u narednom periodu te da se vraćamo u „defanzivni” model kojim bi se zaštitila pozicija u kojoj se nalazimo u smislu zaštite standarda građana. Ako se ovako nastavi, mere štednje će morati da budu još radikalnije, možda čak i obustavljanje rada nekih institucija i ustanova, najavio je gradonačelnik. Penava je u kontekstu rebalansa budžeta i mera štednje rekao da gradskim ustanovama i firmama nije došlo naređenje iz Grada o gašenju klima zbog štednje nego samo uputstvo o racionalizaciji troškova. Većnik Demokratskog saveza Srba Srđan Milaković je pitao postoji li mogućnost o dodatnim merama pomoći kojima bi se ublažio udar na standard građana, bar onih najugroženijih, dok je predsednik Gradskog veća Željko Sabo predložio da se, zbog poskupljenja, povećaju plate zaposlenika u gradskim firmama i ustanovama. Gradonačelnik Penava je pohvalio obe ideje, ali rekao da su one teško ostvarive, jer, kome uzeti da bi se nekome drugome dalo? Dodao je da će nekima, zbog kolektivnih ugovora na državnom nivou, plate biti povećane, što nije pošteno prema onima kojima neće, te da će nastojati da isprave tu razliku, ali da ne zna koliko će u tome biti uspešni.
U Hrvatskoj je u poslednja 24 časa zabeleženo 1454 novih slučajeva koronavirusa, a umrle su još tri osobe, saopštio je Nacionalni štab civilne zaštite. Broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas je 7901, među njima je 349 pacijenata na bolničkom lečenju, od toga ih je 13 na respiratoru.
U Hrvatskoj se nikada nije više umiralo kao u protekle dve godine i nikad nisu više umirali penzioneri, piše današnji Večernji list. Nakon što je prošle godine umrlo rekordnih 62 712 građana, što je najviše umrlih posle 1945., i ove se godine nastavila velika smrtnost najstarije populacije. Naime, u prvih pet meseci ove godine umrlo je 22 611 korisnika penzija odnosno 136 više nego u istom periodu prošle godine. Demograf Ivan Čipin, koji se s kolegama bavio analizom broja umrlih u Hrvatskoj od početka pandemije, je za Večernji istakao da je prošlogodišnji broj umrlih u Hrvatskoj bio izuzetno visok, pre svega imajući u vidu da su dostupne Evrostatove i UN-ove procene broja umrlih, napravljene pre pandemije, prognozirale oko 52 hiljade umrlih za 2020. i 2021. godinu. „Ni u jednoj varijanti nije prognozirano da će prošle godine umreti 10 hiljada ljudi više od petogodišnjeg proseka, što jasno pokazuje da to nije zbog stare dobne strukture, jer populacija je bila jednako stara i u godinama pre pandemije. U prvih pet meseci ove godine višak smrtnosti manji je nego u istim mesecima prošle godine. Izraženiji je bio u februaru, na vrhuncu talasa omikrona, ali već podaci za april i maj pokazuju da se sa smirivanjem pandemije značajno smanjio taj višak, koji je sada u granicama normalnog, a viška mortaliteta za populaciju mlađu od 65 godina u ovih prvih pet meseci nema. Ako ne dođe do nekog ubitačnog soja na jesen, očekujem da će broj umrlih u 2022. biti niži nego u 2021. i trebao bi se spustiti ispod 60 hiljada”, rekao je Čipin za Večernji.