Saborska zastupnica HDZ-a Zdravka Bušić odlučno je odbacila navode da državljani Srbije mogu da uđu u Hrvatsku bez ijedne od tri potvrde koje se odnose na status osobe vezano ua COVID-19 i odbacila optužbe da Vlada diskriminiše Hrvate koji žive na području BiH prilikom ulaska u Hrvatsku u vreme pandemije. Reakciju javnosti izazvala je prošlonedeljna objava Ambasade Srbije u Zagrebu da državljani Srbije mogu ulaziti u Hrvatsku bez ograničenja i pod istim uslovima koji su vredili pre mera uvedenih radi suzbijanja širenja zaraze koronavirusom. „To jednostavno nije tačno, ne odgovara istini. Mi se držimo reda i zakona i nije tačno da ljudi iz Srbije samo tako prelaze granicu”, rekla je Bušić i podsetila da EU donosi odluke na nivou zemalja i teritorija, a ne na nivou državljanstva ili nacionalnosti. “Nikada ni jedan građanin Srbije nije prešao hrvatsku granicu, a da nije imao jednu od tri potvrde, bilo potvrdu o vakcinisanju, prebolenom COVID-u ili PCR test, kao što je slučaj i s BiH”, rekla je Bušić. Naglasila je da BiH uživa isti tretman na granici kao i Srbija te da Hrvatska čini sve da olakša i pogranični prelazak iz BiH. Dodala je i da Hrvati iz BiH koji imaju državljanstvo i OIB, mogu doći u Hrvatsku i vakcinisati se.
Saborska zastupnica SDSS-a Dragana Jeckov danas je u saboru govorila o školstvu na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu, rekavši da je potrebno razbiti nekoliko mitova o njemu, pre svega da Srbi u Hrvatskoj imaju odvojene škole i da uče iz udžbenika iz Srbije i da uče po tzv. srpskom programu. „U Hrvatskoj definitivno ne postoje odvojene škole, ne postoje ekskluzivno srpske škole, a kamoli škole koje su izdvojene iz državnog obrazovnog sistema. Istina je da učenici odlaze u iste zgrade, da deca obično idu u iste smene, imaju zajedničke fakultativne aktivnosti, jedino u čemu je razlika jeste da pripadnici manjinske zajednice nastavu slušaju na svom materinjem jeziku, u ovom slučaju srpskom i to ukoliko roditelji slobodnom voljom to odluče. Očigledno je da lokalni reformatori svojom reformom školstva to pravo im žele oduzeti. Mit o udžbenicima iz matične zemlje još je lakše razbiti. Predmetni kurikulumi, nastavni planovi i programi i na kraju, obrazovni materijal, počevši od udžbenika kao paradigme za nastavni proces u potpunosti su u nadležnosti Ministarstva nauke i obrazovanja Republike Hrvatske i Agencije za vaspitanje i obrazovanje”, pojasnila je Jeckov. „Predmetni kurikulumi, nastavni plan i program su odobreni od strane Ministarstva nauke i obrazovanja tako da na primer, udžbenik istorije i udžbenik povijesti nekog osnovca iz Makarske, Krapine ili iz Borova ne razlikuje se sadržajno apsolutno ni u čemu, osim što je jedan na latinici, a drugi na ćirilici. Dakle, model A u Hrvatskoj koriste i talijanska, mađarska i češka manjina i svoja manjinska prava konzumiraju kada je u pitanju obrazovanje u većem obimu nego Srbi jer su njihove škole, za razliku od srpskih, registrovane kao manjinske, dvojezičnost je vidljiva na svakom koraku te kroz visokoškolski sistem u Hrvatskoj mogu obrazovati svoje kadrove koji će kasnije raditi u nastavi i to je vrlo pohvalno. U našim susednim zemljama, nacionalne manjine imaju zaokružen obrazovni sistem na svom jeziku i pismu od vrtića do fakulteta. Nije zgoreg spomenuti da se prema podacima Kancelarije za Hrvate van Hrvatske u Srbiji nastava hrvatskog jezika izvodi od 2002. godine i to u 5 osnovnih škola. S tim u vezi ističem da srpska zajednica ne samo da ne traži nešto povrh drugih nego nije ostvarila ni onaj rang prava koje imaju druge manjine, ali evo postoji inicijativa koja im želi čak i to ograničiti. Reći ću nešto što nije mit, obrazovanje na manjinskom jeziku i pismu nema alternativu jer su jezik i pismo ključne komponente svakog nacionalnog identiteta i izostanak obrazovanja i nepoznavanje vlastitog jezika i pisma vodi u asimilaciju što društvo koje se naziva demokratskom ne bi sebi smelo dozvoliti”, zaključila je zastupnica Dragana Jeckov.
U poslednja 24 časa zabeležen je 141 novi slučaj zaraze koronavirusom te je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas ukupno 596. Među njima je 120 pacijenata na bolničkom lečenju, od toga je na respiratoru 6 pacijenata, a preminule su 3 osobe. Od pojave zaraze u Hrvatskoj zabeležene su 360 483 osobe zaražene koronavirusom, od kojih su 8224 preminule, 351 663 osobe su se oporavile, od toga 70 u poslednja 24 sata. U samoizolaciji su trenutno 3673 osobe. Do danas je testirano 2 176 865 osoba, od toga 4982 u poslednja 24 časa.
U Vukovarsko-sremskoj županiji u poslednja 24 časa su 3 nove pozitivne osobe na COVID-19, i to dve osobe iz Vinkovaca i jedna iz Privlake, a preminulih osoba nema. Od početka epidemije ukupan broj obolelih je 12 414, od kojih je 12 063 izlečenih, a ukupno je preminulo 258 osoba. Trenutno su u županiji 4 osobe na bolničkom lečenju zbog COVID-19 bolesti. U protekla 24 časa testirana je 181 osoba, te je ukupno do sada testiranih na području županije 74 773. U samoizolaciji je 251 osoba. Od ukupnog broja pozitivnih na COVID-19 u našij županiji je pozitivan jedan radnik iz sistema zdravstva.
Saborska zastupnica Glasa Anka Mrak Taritaš danas je zaključila da će najavljena zabrana rada trgovina nedeljom za posledicu imati nove štete za privredu koja je ionako na kolenima i prouzročiće otpuštanja radnika. “Ponovo otvaranje teme zabrane rada trgovina nedeljom posledica je opšte nesposobnosti Andreja Plenkovića i njegove Vlade u nošenju s krizom. Umesto da konačno urede državu u kojoj stvari funkcionišu i radnici su plaćeni za ono što odrade, oni opet mogu smisliti samo ograničavanje i zabranu”, upozorila je na konferenciji za novinare Mrak Taritaš. Najavljenim izmenama Zakona o trgovini, poručila je, guši se preduzetništvo zbog nesposobnosti države. Da nismo članica EU, da zavisimo samo o HDZ-u, mrtvi od korone i mrtvi od gladi bi ležali po cestama, ocenila je Mrak Taritaš, dodavši da najnoviji predlog Zakona o trgovini opet predviđa zabranu rada nedeljom za trgovine – i to samo za neke i samo ponekad iz čega se vidi “da je reč o apsurdnom predlogu”. Osim rada nedeljom, zabranjuje se i rad nakon 21 sat u sve dane, rekla je dodavši da se osim ludila s nedeljom, uvodi još jedno ludilo – ograničavanje radnog vremena. Podsetila je da je Ustavni sud tri puta u zadnjih 17 godina zabranu rada nedeljom proglasio neustavnom, zadnji puta prošle godine, kada je procenio da je zabrana rada nedeljom preterana mera čak i u ulsovima pandemije, ali HDZ gura dalje s tom nerazumnom odlukom, zaključila je Mrak Taritaš.