Gradonačelnik Vukovara Ivan Penava potpisao je juče s direktorom firme Parangal iz Osijeka, Zdravkom Banjanom ugovor o poboljšanju energetske efikasnosti i modernizacije javne rasvete na području Vukovara, u finansijskom smislu vredan nešto više od tri miliona kuna. Uvođenjem moderne LED rasvete, duz državne ceste, koja prolazi kroz Vukovar, na ukupno 756 rasvetnih stubova, doći će do štednje, pa će i računi za električnu energiju biti 39 odsto niži, rekao je gradonačelnik. Izrazio je zadovoljstvo što je, uprkos komplikovanoj hrvartskoj administracija, proces javne nabave realizovan nakon gotovo godinu dana. Realizacijom projekta rekonstrukcije javne rasvete biće povećana sigurnost u saobraćaju, a s obzirom da se radi o modernoj tehnologiji, pretpostavka je da će i mogući kvarovi biti svedeni na minimun. U ime izvođača radova, direktor Prangala, Zdravko Banjan podsetio je da je interes njihov firme i glavni posao održavanje javne rasvete, te da će rezultati nakon realizacije projekta u Vukovaru itekako biti pozitivni. O tehničkim informacijama projekta govorio je gradski pročelnik za komunalnu privredu i građenje, Dražen Čulig, navodeći kako je reč o prvoj fazi rekonstrukcije javne rasvete na području grada Vukovara. Grad je izradio kompletnu projektnu dokumentaciju za modernizacju javne rasvete u Vuovaru, koja je procenjena na 22 miliona kuna, rekao je Čulig.
Vladajući su juče u Saboru podržali predlog Odbora za Ustav da oba referendumska pitanja iz Mostovih inicijativa o ukidanju covid potvrda i, kako su je nazvali, „stožerokratije“, pošalju na ocenjivanje Ustavnom sudu, a Mostovci su poručili da građani imaju pravo izaći na referendum. Svojim inicijativama Most želi da se u Ustav, u članak 17., uvrsti i stanje epidemije kao trenutak u kojem se mogu ograničiti prava i slobode garantovane Ustavom, ali samo dvotrećinskom većinom u Saboru, a predlažu i da se izmeni Zakon o zaštiti građana od zaraznih bolesti, i da Sabor, a ne Nacionalni štab civilne zaštite, odlučuje o merama koje ograničavaju prava i slobode. Branko Bačić iz kluba HDZ-a podsetio je da se njegova stranka slaže da je u Hrvatskoj potrebno menjati referendumske legislative, ali je i upozorio da u demokratskim državama nije moguće trodeobu vlasti ispitivati na referendumima pri čemu se, smatra, zakonodavnom referendumskom inicijativom upliće u trodeobu vlasti. Poručio je i da ni jedna demokratska država u Evropi i svetu nije borbu protiv pandemije vodila kroz parlamentarno odlučivanje dvotrećinskom većinom. Arsen Bauk rekao je da će klub SDP-a glasati za predlog saborskog Odbora za Ustav da se Ustavnom sudu na procenjivanje pošalje pitanje vezano uz menjanje Zakona o zaštiti građana od zaraznih bolesti, ali će glasati protiv da se Ustavnom sudu uputi pitanje o tome da se u Ustav uvrsti i stanje epidemije kao trenutak u kojem se mogu ograničiti prava i slobode garantovane Ustavom, ali samo dvotrećinskom većinom u Saboru. Ocenio je da promena u članku 17. nije suštinska nego je pandemija obuhvaćena i sadašnjom formulacijom.
Hrvatski sabor će danas raspraviti dva zakona koji će izbeglicama iz ratom pogođene Ukrajine omogućiti da u Hrvatskoj ostvare pravo na zdravstvenu zaštitu te prava iz sistema socijalnog rada. Reč je o izmenama Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju i zdravstvenoj zaštiti stranaca te Zakona o socijalnom radu, a prema zakonskim izmenama, izbeglice iz Ukrajine ostvarivaće prava u istom obimu kao i osigurane osobe iz obaveznog zdravstvenog osiguranja, odnosno kao i azilanti te stranci pod supsidijarnom zaštitom. Izmene tih zakona temelje se na odluci Saveta Evrope od 4. marta o postojanju masovnog priliva raseljenih osoba iz Ukrajine.
Na zatvorsku kaznu od osam i po godina splitski Županijski sud juče je nepravomoćno osudio Tomislava Duića zbog ratnog zločina nad civilima i ratnim zarobljenicima u istražnom zatvoru Lora 1992. godine, dok je Emilio Bungur za isto nedelo dobio četiri godine i deset meseci. Duić je odmah nakon izricanja presude odveden u zatvor na Bilicama gde će ostati do pravomoćne presude, s obzirom da je osuđen na više od pet godina. Obojica su osuđeni jer su s vojnim policajcima zlostavljali i maltretirali pritvorene osobe. Advokat Emilia Bungura Vinko Burazer je nakon izricanja presude novinarima najavio žalbu jer s presudom nisu zadovoljni s obzirom da, kako je rekao, Županijsko državno tužilaštvo i Županijski sud u Splitu nastavljaju “gaziti ustavno-pravni sistem Republike Hrvatske te ljudska prava Hrvata”.
Hipertenzija, hronične plućne bolesti i dijabetes najčešća su obolenja starije populacije u Hrvatskoj, pokazuju podaci o obolevanju stanovništva koje Hrvatski zavod za javno zdravstvo prvi puta danas predstavlja, na Svetski dan zdravlja. Reč je o podacima za Hrvatsku koji su prikupljeni u sklopu Evrostatovog projekta, sa ciljem utvrđivanja pojavljivanja određenih stanja i bolesti koje je odredila Evropska komisija. Prikupljeni podaci pokazuju da gotovo trećina hrvatskog stanovništva boluje od hipertenzije, a taj se udeo znatno povećava kod starije populacije. Hronične plućne bolesti takođe pogađaju stariju populaciju, a istraživanje je dokazalo i veliku prisutnost šećerne bolesti među populacijom, odnosno gotovo 10 odsto stanovništva Hrvatske boluje od šećerne bolesti, a u populaciji starijoj od 65 godina čak četvrtina njih.
Povodom 81. godišnjice bombardovanja Beograda, 6. aprila 1941. i početka Aprilskog rata kojim je Kraljevina Jugoslavija ušla u Drugi svetski rat, u Srpskom kulturnom centru u Vukovaru sinoć je, u sklopu programa „SKC Sredom” održano predavanje pod nazivom „Aprilski slom 1941. godine”. Predavanje je održao profesor Zoran Jakšić, koji je objasnio da je u ovom ratu srpski narod doživeo genocid, a Narodna biblioteka u Beogradu je namerno bombardovana 6. aprila i jedina je u Evropi koja je uništena u Drugom svetskom ratu, čime je sprski narod doživeo i kulturocid jer su izgoreli brojni neprocenjivi dokumenti. Jakšić je naglasio da je obeležavanje ovakvih datuma značajno, jer se iz istorije mora učiti, da se ona ne bi ponovila.