Ambasadorka Republike Srbije u Hrvatskoj, Jelena Milić posetila je danas Vukovar, gde je razgovarala sa vukovarsko-sremskim županom, Damirom Dekanićem i njegovim zamenikom, Srđanom Jeremićem. Posle razgovora iza zatvorenih vrata župan Dekanić je novinarima izjavio da su teme razgovora bili aktuelni probemi i potencijalna saradnja s ciljem poboljšanja odnosa dve države. Rekao je da prioritet koji je postavio rešavanje pitanja nestalih iz poslednjeg rata, a bilo je govora i o privrednoj, kulturnoj i sportskoj saradnji. Ambasadorka Milić novinarima nije davala izjave, a prema utvrđenom diplomatskom protokolu tokom dana sastaće se i sa predstavnicima Generalnog konzulata Srbije u Vukovaru.
Gradonačelnik Vukovara Ivan Penava danas je sa saradnicima predstavio projekat sađenja drveća i ukrasnog grmlja na području Grada Vukovara, koji će da bude realizovan zahvaljujući sredstvima Fonda za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost. Grad se prijavio na Javni poziv Fonda za sufinansiranje provođenja mera prilagođavanja klimatskim promenama te je osigurano nešto više od 443 hiljade evra, od čega Fond sufinansira 80 odsto, za kupovinu i sađenje 2510 sadnica drveća i ukrasnog grmlja. Gradonačelnik Penava je naglasio da je ovo deo sistematske brige gradske uprave o zelenim površinama u našem gradu. Zamenik gradonačelnika Filip Sušac rekao je da će se sadnice saditi uz pešačke i bicklističke staze te na zelenoj površini u Vatikanskoj ulici na Mitnici. Zahvaljujući velikim sredstvima, biće obezbeđene sadnice stare nekoliko godina, što će da doprinese da drveće ranije izraste, rekao je Sušac. Od 2510 sadnica, sa 1400 će biti pošumljena Park-šuma Adica, a sađenje će da počne na jesen ili zimu, kada vegetacija miruje. Plan je da sađenje traje 30 meseci, odnosno do septembra 2025. godine, iako se svi nadaju da će da završi do kraja 2024. godine, rekao je gradski pročelnik za komunalnu privredu Dražen Čulig i pojasnio da će se sađenje odvijati u 27 najfrekventnijih ulica te da će se saditi japanske trešnje, javor, topole, jasen, hrast, lipe, kesten i platane, odnosno svo ono drveće koje je nekad bilo posađeno širom Vukovara.
Rizik od siromaštva ili socijalne isključenosti u Evropskoj uniji u 2021. godini bio je veći za žene, 22,7 odsto nego za muškarce, 20,7 odsto, a prema podacima za tu godinu u Hrvatskoj 16,6 odsto populacije je kasnilo s plaćanjem računa za energiju, a 5,7 odsto nije bilo u mogućnosti da održava kuću adekvatno toplom, rečeno je na konferenciji “Nevidljivo lice energetskog siromaštva – ženska perspektiva” koju je organizovala Kancelarija Evropskog parlamenta u Hrvatskoj, u saradnji s portalom ZGRADOnačelnik.hr. Zastupnica SDP-a Romana Jerković poručila je da je i pre inflacije velik broj građana bio u energetskom siromaštvu, a nedavne krize, od pandemije koronavirusa do rata u Ukrajini, dodatno su produbile tešku situaciju. Energetsko siromaštvo je itekako zavisno o drugim negativnim socijalnim pojavama, poručila je Jerković i dodala da generatore energetskog siromaštva treba tražiti u svim politikama – energetskoj, stambenoj, poreznoj, socijalnoj, klimatskoj, te uložiti dodatne napore u definisanju, sistematskom praćenju i suzbijanju ovog problema. “Žene se suočavaju s brojnim izazovima – povremeni rad i rad na određeno, sporo napredovanje u karijeri, žene za isti rad primaju prosečno 13 odsto manju platu od muškaraca, a penzije su im u proseku 29 odsto niže od onih koje primaju muškarci. Žene treba dodatno osnažiti kroz aktivnije učestvovanje u tržištu rada”, rekla je Jerković. Zamenica narodne pravobraniteljke Tatjana Vlašić je, između ostalog, poručila da je prvi korak u adresiranju kompleksnog pitanja energetskog siromaštva međusektorska analiza i zajednička definicija energetskog siromaštva, te vodič za građane koji bi pružio objedinjene informacije o svim njihovim pravima i mogućnostima zaštite u kontekstu energetskog siromaštva.
Ove se godine, uprkos još prisutnim neizvesnostima zbog pandemije i zbivanja u Ukrajini, pa i povećanim cenama, očekuje normalizacija i povratak školskih putovanja na nivo iz 2019., rekao je za Hinu predsednik Udruženja hrvatskih putničkih agencija (UHPA) Tomislav Fain. “Prihodi od školskih putovanja ove će godine porasti jer su porasle sve moguće cene – od smeštaja, prevoza, restorana do ulaznica. Sve je poskupelo i samim tim će prihodi biti povećani između 20 do 30 odsto, ali zarada će u konačnici zavisiti od agencije do agencije i njihovog truda, jer onima koje se bave isključivo školskim putovanjima to je praktički jedini prihod kojim pokrivaju celokupno poslovanje”, rekao Fain. Cene školskih putovanja ove su godine porasle između 15 i 30 odsto zbog svih drugih poskupljenja, pri čemu u ceni samog aranžmana najveći do uzimaju prevoz i smeštaj, ali i ulaznice u nacionalne i parkove prirode, muzeje i druge atrakcije, kao i cene u restoranima.