U Vukovaru je održana sednica Upravnog odbora Fonda za obnovu i razvoj grada Vukovara na kojoj je usvojen Plan budžeta za narednu godinu u iznosu od 9,8 miliona evra odnosno 74 miliona kuna za projekte na području Grada. Na sednici su najavljene i izmene Zakona o obnovi i razvoju Grada Vukovara zbog pojednostavljenja i lakšeg finansiranja kapitalnih projekata te projekata razvoja privrede, a predložiće se i proširenje obuhvata područja na šire ratom stradalo područje oko grada Vukovara. Na sednici su uz ministarku regionalnog razvoja i fondova Evropske unije Natašu Tramišak učestvovali i župan Vukovarsko-sremske županije Damir Dekanić te gradonačelnik Vukovara Ivan Penava.
Iako između 428 hrvatskih opština za sada nema nekog velikog interesa za spajanjem, Bogdanovci žele da budu deo Vukovara zbog poticaja, javnog prevoza i demografskih mera, piše današnji Večernji list. Do sada su održane dve javne tribine u dva od tri opštinska naselja koje čine Bogdanovci, Petrovci i Svinjarevci, kao i sastanak u Ministarstvu pravosuđa i uprave, gde su se upoznali s koracima koje je potrebno odraditi da bi došlo do spajanja s Vukovarom. „Prema do sada viđenom i onome što kažu meštani, većina njih je za spajanje s Gradom Vukovarom jer su svesni šta to znači za njihov kvalitet života. Smatramo da bi se spajanjem kvaliteta života meštana sva tri naselja dodatno podigla. Mi smo susedi Vukovara i kao takvi mnogo toga delimo i smatram da bi bilo normalno da smo njegov deo jer time dobijamo više nego što sada imamo”, rekla je predsednica Opštinskog veća Anamarija Savić Bajac iz Hrvatskih suverenista. Govoreći o pogodnostima koje bi dobili spajanjem s Vukovarom, Savić Bajac je izdvojila poticaje koje bi privrednici i poljoprivrednici dobijali, stipendije za sve studente kao i učenike deficitarnih zanimanja srednjih škola, demografske mere za porodice s troje i više dece i pogodnosti iz zakona o Vukovaru. Predsednica Opštinskog veća najveću kočnici vidi u načelniku opštine Marku Barunu iz HDZ-a jer bi spajanjem izgubio načelničko mesto. S druge strane, načelnik je rekao da nije ni za ni protiv spajanja te da o svemu odluku trebaju da donesu meštani opštine, a da je on taj koji će je provesti, piše Večernji.
U narednih nekoliko godina u prilagođavanje i infrastrukturu osnovnih i srednjih škola, pre svega kuhinje i trpezarije, planira se uložiti 650 miliona evra da bi se učenicima omogućio besplatni obrok, rekao je državni sekretar u Ministarstvu obrazovanja Stipe Mamić u Hrvatskom saboru tokom rasprave o dopuni Zakona o vaspitanju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi da bi svi osnovnoškolci od drugog polugodišta imali besplatni školski obrok. Sredstva za provođenje te mere osigurana su u budžetu za iduću i projekcijama za 2024. i 2025. godinu u godišnjem iznosu od 544,2 miliona kuna, a besplatni obroci će biti osigurani za oko 311 hiljada učenika osnovnih škola. Iako su zastupnici pohvalili odluku što će svi osnovnoškolci od drugog polugodišta imati besplatan školski obrok, opozicija je upozoravala da sve škole nemaju prostor i opremu za posluživanje hrane učenicima, nedovoljan broj radnika koje će pripremati i posluživati hranu te na nedostatak kvalitetnih obroka u školama.
Izazovi u proizvodnji hrane sve su veći, zbog čega saradnja poljoprivrednika i prehrambene industrije sa naučnom zajednicom nikada nije bila važnija, složili su se naučnici i predstavnici poljoprivrednog i prehrambenog sektora tokom panel-diskusije „Iskustva i modeli saradnje između istraživačkih institucija i poslovne zajednice u sektoru agrobiznisa” koja je održana na Agronomskom fakultetu Univerziteta u Zagrebu. “Izazovi u proizvodnji hrane sve su veći zbog klimatskih promena, političke nesigurnosti, uticaja regulatornog okruženja na poljoprivredne proizvođače, teškoća s nabavljanjem sirovina i rasta cena energenata. Da bismo uspešno odgovorili na te izazove i na održiv način proizveli dovoljnu količinu hrane za rastuću populaciju, saradnja sa naučnom zajednicom je imperativ. Saradnje u istraživanju i razvoju trebaju da budu usmerene na produktivnost poljoprivredne proizvodnje, ali i na održivost životne sredine. Tempo promena nikada nije bio brži, a inovacija i razvoj novih alata ključni su za pomoć poljoprivrednim proizvođačima”, rečeno je na panel-diskusiji.
Prema analizi Ekonomskog instituta Zagreb, ova godina će da bude zabeležena kao godina značajnog rasta potražnje za radom. Kako navode iz Instituta indeks slobodnih radnih mesta za novembar pokazuje da je tržište rada i dalje snažno. Prema podacima, indeks slobodnih radnih mesta u novembru je zabeležio povećanje od 3,2 odsto u odnosu na oktobar, što je najveće povećanje na mesečnom nivou od maja ove godine. Rast je na godišnjem nivou iznosio 10,8 odsto u poređenju s novembrom prošle godine, što je među nižim stopama rasta ove godine, izuzmu li se letnji meseci, navedeno je u objavi Ekonomskog instituta. Uprkos padu BDP-a u trećem tromesečju ove godine, potražnja za radom je u uzlaznoj putanji, a tržište rada i dalje je snažno, bar kada su u pitanju konvencionalni načini oglašavanja”, istakli su analitičari Instituta. Najveće povećanje broja oglasa na godišnjem nivou u novembru je zabeleženo u zanimanjima knjigovođa, lekar/stomatolog, referent i učitelj, a najveće smanjenje je kod informatičara, programera, radnika u proizvodnji i vozača. U poređenju sa prošlogodišnjim novembrom povećao se udeo oglasa koji nude ugovor na neodređeno, s 46,3 na 47,8 odsto.
Visina mesečne radiotelevizijske pretplate za sledeću godinu utvrđena je u dosadašnjem iznosu od 80 kuna, odnosno 10,62 evra, potvrđeno je sa Hrvatske radiotelevizije. Potvrda o visini iznosa pretplate usledila je nakon što je Veće za elektronske medije, kao nezavisni medijski regulator, na sednici krajem novembra dalo prethodno odobrenje na odluku Nadzornog odbora HRT-a o utvrđivanju visine mesečne pretplate koja se plaća za 2023. godinu. Pre odluke da mesečna pretplata ostaje 80 kuna, koliko je iznosila i poslednjih 12 godina, glavni direktor HRT-a Robert Šveb je na sednici Programskog veća govorio o potrebi vraćanja relevantnosti javne radiotelevizije i najavio mogućnost novog modela naplate pretplate.