U Vukovarsko-sremskoj županiji juče je registrovano još 156 novih pozitivnih osoba na covid-19, a četiri osobe su umrle, saopštio je juče županijski Štab civilne zaštite. Među njima je najviše iz Vinkovaca, njih 23, 22 novopozitivne osobe su iz Vukovara, 13 iz Županje, 11 iz Iloka, osam iz Negoslavaca, sedam iz Ivankova, po pet osoba je iz Cerića i Privlake, po četiri iz Nijemaca i Starih Mikanovaca, po tri iz Babine Grede, Gradišta, Komletinaca, Otoka, Retkovaca i Štitara, po dve iz Andrijaševaca, Bobote, Gunje, Markušice i Opatovca, te po jedna osoba iz još 26 mesta naše županije. U županiji je do sada od koronavirusa obolela 5621 osoba, od kojih je 4673 izlečeno, a umrle su 83 osobe. Trenutno je 77 osoba hospitalizovano dok se u samoizolaciji nalazi njih 1808. Testirano je još 316 osoba, te je do sada na području županije testirano 26 867 osoba. Od ukupnog broja pozitivnih u našoj županiji koronavirusom zarazila su se 54 radnika iz sistema zdravstva, dok se u samoizolaciji nalazi 41 radnik.
U Hrvatskoj je juče zabeleženo 2899 novih slučajeva zaraze koronavirusom, a umrle su 72 osobe, obavestio je juče Nacionalni štab civilne zaštite. Broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj je ukupno 23 740, a među njima je 2543 pacijenata na bolničkom lečenju, od kojih su na respiratoru 264. Od pojave zaraze u Hrvatskoj ukupno je evidentirano 150 353 osobe zaražene novim koronavirusom, od kojih je 2174 umrlo, oporavilo ih se 124 439, od kojih 3582 u danu iza nas. U samoizolaciji je 57 295 osoba. Testirano je 810 885 osoba, od kojih 9340 u navedenom periodu.
Zabrinuti širenjem drugog talasa pandemije u Hrvatskoj i velikim brojem žrtava, 26 istaknutih hrvatskih lekara i naučnika iz zemlje i inostranstva objavilo je juče apel javnosti i iznelo preporuke za prevladavanju teške javno-zdravstvene i društvene krize u Hrvatskoj. Poručili su da se samo velikom solidarnošću i zalaganjem celog društva možemo odupreti ovom velikom izazovu. Poručili su kako treba aktivirati najoštrije mere kontrole epidemije koje su u Hrvatskoj politički i ekonomski moguće. Potrebno je mnogo više i odlučnije testirati, kako bi se udeo pozitivnih u ukupnom broju testiranih smanjio na niže od 5 odsto sa sadašnjih 30-tak odsto. Potpisnici apela, uz ostalo, ističu da zdravstvenim ustanovama i epidemiološkim službama širom Hrvatske treba u periodima intenzivnijeg širenja zaraze organizovati pomoć u radnicima i sredstvima, kako bi se uložio najveći mogući napor u otkrivanje i izolovanje zaraženih, te pravilnom lečenju obolelih. Potrebno je unaprediti komunikaciju o pandemiji, kako bi se povratilo poverenje u osobe koje upravljaju krizom. Iznad svega, potrebna je iskrena i transparentna komunikacija s javnošću oko toga šta su nam u svakom trenutku prioriteti, te jasna pravila koja vrede za sve jednako, navodi se na kraju apela istaknutih lekara i naučnika, koje poslao u ime svih potpisanih prof. dr Ivan Đikić.
Iz Hrvatske lekarske komore u subotu su ocenili duboko uvredljivim što je deo lekara koji rade s obolelima od covida-19 ovih dana dobio manje plate, s tim da to smanjenje ide i do 20 odsto. Istakli su i da birokratsko pojašnjenje kako se radi o manjem broju sati ne mogu prihvatiti kao pravedno jer je dobro poznato da se u zaštitnoj opremi, koja je obavezna u lečenju obolelih od covida-19, ne može raditi uobičajenu radnu satnicu kakvu hrvatski lekari inače dnevno i mesečno ostvaruju. Zbog toga traže isplatu razlike plate i tzv. covid dodatak.
Ministar finansija Zdravko Marić najavio je prošle nedelje da će se refundiranjem obuhvatiti zakup poslovnog prostora, računi za struju, vodu, gas i grejanje, nadoknade za HRT i ZAMP, spomeničku rentu, a moguće i telefone i internet. Preduzetnici koji koriste meru za očuvanje radnih mesta zbog otežanog poslovanja zbog pandemije koronavirusa, mogu podnositi zahteve po novim kriterijumima, koji su usklađeni s prošlonedeljnom odlukom Vlade o proširenju obuhvata i na ugostitelje, teretane i priređivače igara na sreću, kojima je Štab za civilnu zaštitu naredio prekid rada sve do 21. decembra. Upravno veće Hrvatskog zavoda za zapošljavanje odobrilo je i da ovu meru mogu koristiti još i svi dobavljači koji su pogođeni odlukom Štaba, kao i izdavači knjiga i povremenih publikacija, a novina je i da će se pokrivanje plate do četiri hiljade kuna neto uvećano za davanja omogućiti i za direktore i prokuriste u firmama s manje od deset zaposlenih. Poslodavcima koji su već predali zahteve za podršku za novembar, HZZ ostavlja mogućnost procene koji uslovi mere su za njih povoljniji, a poslodavci kojima je pre ovog korigovanja kriterijuma odbijen zahtev za novembar imaju pravo podneti novi, odnosno dopuniti postojeći zahtev u skladu s novim odredbama, piše Poslovni dnevnik.
Nacionalni štab civilne zaštite doneo je preporuke za klizališta na otvorenom koja se mogu koristiti u rekreativne svrhe uz pridržavanje epidemioloških mera te osiguranje najmanje 15 kvadratnih metara ledene površine po klizaču, a na klizalištu može biti maksimalno 25 osoba. Kako je objavljeno na stranicama direkcije Civilne zaštite MUP-a, ograničava se maksimalan broj osoba u prostoru klizališta u skladu s merama fizičke udaljenosti od dva metra. Za svaku organizovanu rekreativnu aktivnost klizanja uspostaviće se sistem vođenja evidencije prisutnih osoba. Dok su na snazi posebne mere, na klizalištu moraju biti osigurani svi higijenski i sigurnosni uslovi, a opšta preporuka za unutrašnje prostore je provetravanje otvaranjem prozora, a manje ventilacijom. Tokom dana potrebno je što češće dezinfikovati objekte, a posebno nakon svakog termina klizanja. Treba osigurati raspored klizanja na način da između termina bude dovoljno vremena za čišćenje i dezinfekciju prostora. Tokom boravka na klizalištu potrebno je držati fizički razmak od dva metra između svih osoba na klizalištu, osim ako su korisnici iz istog domaćinstva. Preporučuje se korištenje vlastitih klizaljki, a klizaljke koje se posuđuju treba za to zadužena osoba dezinfikovati odmah po završetku klizanja.
Jak vetar je srušio figuru vunastog mamuta u Mohovu, napravljenog pre nekoliko godina od slame u prirodnoj veličini i postavljenog u centru tog mesta, kako bi se ono označilo kao mesto gde su pronađeni brojni ostaci prethistorijskih životinja, između ostalog i zubi vunastog mamuta. S godinama je ovaj eksponat prerastao u pravu turističku atrakciju, a meštani ga svakog Božića i okite. Merodavni su najavili skoru sanaciju eksponata.