Nakon 14 dana, sutra se opet menjaju cene goriva, a kako neslužbeno saznaje RTL Danas, osnovni Evrosuper 95 bi trebao bi da poskupi za 48 lipa po litri, dok će dizel pojeftiniti za 25 lipa za litru. Cenu plavog dizela Vlada će najverovatnije da zamrzne i dalje na 8,49 kuna po litri. Prosečan rezervoar za benzince tako bi trebao da poskupi za 24 kune, dok će vlasnici dizelaša plaćati 12,5 kuna manje nego sada. U skladu s Vladinom uredbom o utvrđivanju najviših maloprodajnih cena naftnih derivata od 24. oktobra, poslednje dve nedelje cena osnovnog Evrosupera iznosi 11,10 kuna po litri dok je cena Evrodizela 13,44 kune.
Izveštaj agencije Ujedinjenih nacija za poljoprivredu FAO pokazao je da su cene hrane pale u septembru, i to šesti mesec za redom. Šećer, meso, mleko i mlečni proizvodi bili su nešto manje od jedan odsto jeftiniji nego u avgustu, utvrdio je tada FAO. Međutim, Evrostat je objavio nešto drugačije podatke za cene nekih namirnica u Hrvatskoj. Podaci su pokazali da je šećer u Hrvatskoj poskupio za 40,9 odsto, a kafa za 23,2 odsto, što je nešto više od evropskog proseka. Hrvatska narodna banka je pojasnila da su na svetskom tržištu u istom mesecu pojeftinila biljna ulja, a blago su pojeftinile i ostale kategorije osim žitarica. “Posmatraju li se potrošačke cene hrane, one su u Hrvatskoj u avgustu 2022. u odnosu na avgust 2021. porasle tek nešto više nego u Evropskoj uniji. Neke su kategorije hrane poskupele više u odnosu na Evropsku uniju, na primer mleko, sir i jaja, povrće te hleb i žitarice, dok su neke kategorije poput ribe i plodova mora te voća pojeftinile u odnosu na isti period prošle godine”, naveli su iz HNB-a za N1. Upoređujući cene u avgustu ove godine i prošle godine, HNB navodi da je poskupljenje zabeleženo u svim kategorijama hrane u svim članicama Evropske unije, a posebno u zemljama srednje i istočne Evrope. „Nešto viši porast cena hrane zabeležen u Hrvatskoj delom se može pripisati i činjenici da u strukturi potrošačke korpe u Hrvatskoj pojedine kategorije hrane kao što su hleb i žitarice, meso, mleko, sir i jaja te proizvodi koji sadrže šećer imaju veći udeo u odnosu na korpu na nivou Evropske unije. Zato se njihov veći rast cena u odnosu na prosek EU još više odražava na potrošačke cene hrane u Hrvatskoj u odnosu na Evropsku uniju”, navode iz HNB-a.
Među trgovcima nema jedinstvenog stava o regulaciji rada trgovina nedeljom jer se deo njih zalaže se za ograničavanje dok su drugi protiv bilo kakvog ograničavanja. Ipak, i jedni i drugi se slažu da je potrebna veća briga za radnike i da se rad nedeljom mora adekvatno platiti. Ministarstvo privrede i održivog razvoja do danas prikuplja mišljenja i predloge zainteresovanih o predlogu izmena Zakona, kojima uz ostalo reguliše radno vreme u delatnosti trgovine – u pravilu bi trgovine bile zatvorene nedeljom i praznicima, a trgovci bi mogli da izaberu 16 nedelja tokom kojih bi radili. Trgovci različito pristupaju zabrani rada nedeljom jer su navike potrošača u različitim delovima Hrvatske različite, pojasnili su u Cehu trgovine Hrvatske obrtničke komore. U turističkim područjima rad nedeljom je ključan za kvalitetu turističke ponude i samu privredu, dok je u nekim kontinentalnim delovima Hrvatske neisplativ. Zato iz Ceha trgovine HOK-a smatraju da se svakom poslodavcu treba ostaviti sloboda izbora hoće li raditi nedeljom ili ne, temeljena na ekonomskom interesu te se zalažu da poslodavci adekvatno plate svoje radnike, osiguraju slobodan dan za odmor ako je nedelja radna, te poštuju sve zakonske odredbe. Ukidanje rada trgovina nedeljom sigurno će se negativno odraziti na prihode dela trgovaca, pogotovo onih na priobalnom, ali i nekim kontinentalnim područjima koji su usko povezani s turizmom, navode iz Ceha trgovine.
Nakon niza kritika zbog neobavljanja sistematskih pregleda za radnike zdravstvenih ustanova, uprave velikih zagrebačkih bolnica objašnjavaju da su taj program obustavile zbog pandemije, a revitalizovaće ga odmah iza Nove godine. Krovna lekarska udruženja nedavna su upozorila na apsurd da sistematske preglede nemaju radnici ustanova koje pružaju usluge u javnom zdravstvu, istakavši da je ta obaveza poslodavca postala “mrtvo slovo na papiru”. Naime, odredbe Temeljnog kolektivnog ugovora propisuju da svi radnici do 50 godina starosti svake tri godine, a oni iznad 50 godina svake dve godine imaju pravo na sistematski pregled na teret poslodavca u javnom zdravstvenom sistemu. Da se to u praksi ne poštuje potvrdila je velika anketa Hrvatske lekarske komore, po kojoj čak 48 odsto bolničkih lekara ne može da obavi takav sistematski pregled. Hrvatsko udruženje bolničkih lekara, Koordinacija hrvatske porodične medicine i Hrvatski lekarski sindikat zato su ove jeseni uputili podsetnik zdravstvenim ustanovama o obavezi organizacije sistematskih pregleda za zaposlene lekare, a velike zagrebačke bolnice su odgovorile da s tom praksom planiraju da nastave nakon Nove godine.
Prema podacima Ministarstva nauke i obrazovanja, na fakultetima u Hrvatskoj studira 1715 stranih studenata, što je porast od 20 procenata u odnosu na prošlu godinu. Taj broj se odnosi isključivo na studente stranog državljanstva koji redovno upisuju i pohađaju fakultet u Hrvatskoj. Prethodne akademske godine bilo ih je 1427, od kojih je 1311 imalo samo strano državljanstvo, dok ih je 116 imalo dvojno državljanstvo, uglavnom hrvatsko i još jedno. Na fakultetima u Hrvatskoj studira 473 Nemaca, a slede ih Francuzi i Slovenci sa 132 upisana studenta. Uz njih su najbrojniji državljani Bosne i Hercegovine, njih 119, te Izraela 93, i Crne Gore 66. Od susednih zemalja, u Hrvatskoj studira i 37 studenata iz Srbije te njih 15 iz Mađarske. Što se tiče studenata u Hrvatskoj ukupno, u akademskoj godini 2020./2021. bilo ih je, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, 161 077, što je najniži broj studenata još od 2013. kada ih je bilo 166 061, što znači da se studentska populacija tokom sedam godina smanjila za tri odsto.
Predstavnici Srba sa severa Kosova i Metohije, nakon sastanka u Zvečanu, doneli su odluku da zbog poslednjih poteza Prištine napuštaju sve političke institucije – skupštinu i vladu privremene uprave u Prištini, kao i četiri opštine na severu Kosova i Metohije i pravosudne organe, policiju i administraciju. U severnom delu Kosovske Mitrovice održan je skup kod Spomenika knezu Lazaru, kao reakcija Srba posle poslednjih jednostranih odluka Prištine. Oni su na skupu optužili Evropsku uniju da ne sledi Briselski sporazum čiji je garant, te su podržali sunarodnjake da, u znak protesta zbog odluke vlade u Prištini o preregistrovanju tablica izdanih u Srbiji, napuste dužnosti u institucijama Kosova. Pre toga su održane posebne sednice skupština u četiri opštine na severu Kosova i Metohije na kojima su gradonačelnici Leposavića, Severne Mitrovice, Zvečana i Zubinog Potoka i formalno podneli ostavke na svoje funkcije, a srpski policajci su predali su ostavke u kosovskoj policiji i na administrativnim prelazima Jarinje i Brnjak. Ostavke su predali i srpski policajci u centru za kontrolu i nadzor Leposavić, koji se nalazi na Jarinju, na oko 500 metara od samog administrativnog prelaza. Prethodno je više od 300 srpskih policajaca predalo ostavke i razdužilo uniforme u policijskoj stanici u severnom delu Kosovske Mitrovice. Premijer u Prištini Aljbin Kurti izjavio je da “Beograd želi destabilizaciju Kosova”, a da situaciju “ugrožavaju kriminalizovani pojedinci i grupe”, ponovo pozivajući Srbe da ne napuštaju institucije. Direktor Kancelarije za Kosovo i Metohiju Petar Petković izjavio je da je najveći problem premijera privremenih prištinskih institucija Aljbina Kurtija to što svakog Srbina na severu naziva kriminalcem. Petković je na Tviteru ukazao da to dovoljno govori kolika je Kurtijeva mržnja prema srpskom narodu.