Prema prvim podacima Hrvatskog zavoda za penziono osiguranje (HZMO), krajem oktobra na tom zavodu je bilo 1.620.791 osiguranih, što je 2,2 odsto više nego lani te 4,95 procenata više u odnosu na kraj oktobra 2020. godine. Kako su pokazuju prvi podaci objavljeni na internet stranici HZMO-a, osiguranih je krajem oktobra bilo za 34.962 ili 2,20 odsto više u odnosu na kraj oktobra prošle godine. U odnosu na pandemijsku 2020. godinu, osiguranih je 4,95 odsto odnosno 76.413 više, a u odnosu na 2019. godinu 3,47 odsto, ili 54.345 više.
Saborska zastupnica Socijaldemokrata Romana Nikolić zatražila je danas izmene Zakona o vaspitanju i obrazovanju kako bi se prihvatljivo rešio status asistenata u nastavi, način njihovog zapošljavanja i izjednačena visina plate. Na konferenciji za novinare Nikolićeva je rekla da u Hrvatskoj ima više od četiri hiljade pomoćnika u nastavi, koji rade s decom s posebnim potrebama, a njihov status je vrlo slabo regulisan, što traje petnaestak godina. Istakla je kako neki asistenti rade na osnovu ugovora o radu i da se njihov rad prekida završetkom školske godine, nakon čega ponovo moraju da čekaju konkurse, zavisno od potreba škola. Oni koji rade na osnovu ugovora o delu još su u težoj situaciji jer rade cele godine, ali bez radnog staža, nemaju pravo na božićnicu i regres, a plaćeni su prema broju odrađenih časova, dodala je Nikolićea. Upozorila je da asistenti u nastavi rade za platu koja je ispod minimalca, a satnica je u proseku 20 kuna, što zavisi od županije do županije
Krizni timovi sve su češće u osnovnim i srednjim školama, a prošle godine imali su čak 51 intervenciju. Pokušaj ubistva ili samoubistva, saobraćajna nesreća, nesrećni slučajevi, katastrofe s većim štetama i/ili ljudskim gubicima, sve su to teški događaji zbog kojih se u vaspitno-obrazovne ustanove šalju timovi za psihološke krizne intervencije. A njihovi izlasci na teren, kako u osnovne, tako i u srednje škole, poslednjih su pet godina sve učestaliji. To pokazuju i podaci nedavno objavljeni u Večernjem listu iz istraživanja koje je među učenicima prošle školske godine proveo Edukaciono-rehabilitacioni fakultet Univerziteta u Zagrebu o sve većoj nesigurnosti, depresiji i anksioznosti mladih. Prema istraživanju, 20 do 30 odsto učenika ima ozbiljne simptome depresije, anksioznosti i stresa, dok je četiri odsto mladih pokušalo samoubistvo, a 20 procenata učenika priznalo je da se namerno samopovređivalo,a svi ti učenici u vreme provođenja istraživanja, pohađali su prvi razred srednje škole.Samo ove godine krizni timovi u celoj Hrvatskoj imali su 46 psiholoških kriznih intervencija što je gotovo dvostruko više nego 2016., 2017., 2019. i 2020. godine. Članovi kriznih timova svedoče da su najčešće traumatske reakcije učenika vrlo intenzivan strah, bespomoćnost, teskoba, ljutnja, nemogućnost koncentracije na učenje ili igru, zaboravljanje, razdražljivost, smušenost, poremećaji apetita i spavanja, noćne more, glavobolje, grč u želucu, te problemi s disanjem.
Vlada je na današnjoj telefonskoj sednici donela Uredbu o utvrđivanju najviših maloprodajnih cena naftnih derivata. Prema toj odluci, nova cena benzina biće 11,58 kuna za litru, 13,19 kuna će koštati litra dizela. Cenu plavog dizela, vlada je fiksirala na 8,49 kuna.
Prilikom ulaska u Hrvatsku, na graničnom prelazu Županja, policijski službenici su u subotu, saradnji s pripadnicima carine, pregledima vozila, u dva navrata pronašli i oduzeli lekove, koji sadrže psihoaktivne supstance, koje se nalaze na popisu droga Ministarstva zdravstva. Tom prilikom je od 49-godišnjeg državljanina Luksemburga i 60-godišnjeg državljanina Bosne i Hercegovine oduzeto 180 komada različitih tableta. S obzirom da su prilikom prelaska državne granice posedovali lekove, koji sadrže drogu bez medicinske dokumentacije i u količini većoj od neophpodno potrebne za ličnu upotrebu (u trajanju do najviše 5 dana), obojici je izdan prekršajni nalog i naplaćena novčana kazna, dok su tablete oduzete.