Portparol Vlade Republike Hrvatske Marko Milić rekao je danas na N1 televiziji da će ministar finansija Zdravko Marić o razlozima ostavke više reći sutra u izjavi pre ili nakon vlade, te ocenio da Marićev odlazak nije uzdrmao vladu i vladujuću koaliciju i da su one stabilne. Marić je, po Milićevim rečima, premijera Andreja Plenkovića o svom odlasku obavestio pre nekoliko nedelja te da je danas učestvovao na užem kabinetu vlade, a tokom dana obratiće se predstavnicima parlamentarne većine i predsedništvu HDZ-a. “Pred članovima vlade je imao emotivno izlaganje i rekao da mu je ova odluka teška” rekao je Milić, a što se tiče “razloga i okolnosti odlaska” rekao je da će Marić sutra biti dostupan medijima za izjavu pre ili nakon sednice vlade. Milić je naglasio da će vlada “nastaviti dalje da radi i funkcioniše kao i do sada” i dodao da je izbor Marićeva zamene – Marka Primorca sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta, “poruka stabilnosti i kontinuiteta”. Najavio je da će njegovo imenovanje biti završeno do početka saborske letnje pauze, odnosno do 15. jula.
Ostavka ministar finansija Zdravka Marića iznenadila je danas saborske zastupnike Borisa Lalovca iz SDP-a i Zvonimira Troskota iz Mosta, dok je za Stephena Nikolu Bartulicu iz Domovinskog pokreta to loš znak koji ne uleva poverenje. „Iznenadio me i šokirao ovako misteriozan odlazak ministra Marića”, izjavio je u Saboru Lalovac, koji je ocenio da je Marić radio dobar posao, bio najbolji ministar u Vladi Andreja Plenkovića i iza sebe ima rezultate. Lalovac smatra da je Marić podneo ostavku zbog zamora, jer je to posao koji iscrpljuje. Pritisak na ministra finansija uvek je snažan, kod budžeta, odluka oko povećanja plata i slično, rekao je Lalovac. Troskot je rekao da je iznenađen „s obzirom na popularnost koju je uživao u zadnje vreme, a pogotovo zato što se nalazimo u jeku krize, visoke inflacije, rasta cena, možda čak i usporavanja privrednih aktivnosti nakon letnje sezone”. „To nam pokazuje da se polako napušta brod gospodina Plenkovića, koji je izbušen korupcijskim aferama”, dodao je Troskot, a Bartulica je istakao da je uvek loš znak kada ključni ministri odlaze iz Vlade, te da ne zna tačan razlog za to. „Želim mu sve najbolje, ali ovo Plenkoviću stvara problem i ne uleva poverenje” rekao je saborski zastupnik Domovinskog pokreta.
U Vukovarsko-sremskoj županiji su u poslednja 24 časa potvrđene 53 nove pozitivne osobe na kovid-19. Radi se, između ostalih, o 23 osobe iz Vinkovaca, 9 iz Borova i 8 iz Vukovara, a preminulih nije bilo. Trenutno je u županiji 6 osoba na bolničkom lečenju zbog bolesti kovid-19.
Hrvatski zavod za penziono osiguranje krajem maja u evidenciji je imao 1 622 421 osiguranih, što je za 3,1 odsto više u odnosu na maj prošle godine te za 6,5 odsto više u odnosu na kraj maja 2020. godine. Kako pokazuju prvi podaci Zavoda, broj osiguranih krajem ovogodišnjeg maja bio je za 48 472 veći u odnosu na kraj maja 2021. godine. Broj osiguranih indikator je nivoa zaposlenosti, a prema podacima Zavoda, najveći broj prema delatnostima na kraju maja 2022. evidentiran je u prerađivačkoj industriji, njih 249 663 te trgovini na veliko i na malo, 244 693. Ako se ovogodišnji brojevi uporede s onima pre dve godine, ugostiteljstvo i turizam beleže 25 025 osiguranih više.
Evropska unija mora biti spremna na daljnje poremećaje u snabdevanju gasom, čak i na potpuni prekid isporučivanja iz Rusije i zato je u pripremi krizni plan, upozorila je danas predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lejen u raspravi u Evropskom parlamentu. Ona je rekla da je danas 12 država članica Unije direktrno pogođeno bilo delomičnim bilo potpunim prekidom dostave gasa iz Rusije. „Zato Komisija radi na kriznom planu, koji ćemo predstaviti zajedno s potrebnim instrumentima do sredine jula”, rekla je fon der Lejen. Mnoge države članice već imaju svoje nacionalne planove za situaciju u kojoj bi u potpunosti ostale bez ruskog gasa, a predsednica Komisije je istakla da je na evropskom nivou potreban koordinisan pristup i zajedničko delovanje.
Srbija i Bosna i Hercegovina su na 60, odnosno 90 dana zabranile izvoz drvnih proizvoda zbog navale kupaca iz inostranstva i posledične eksplozije cena. Kako javlja N1 Sarajevo, zabrana je usledila na predlog privrednika, koji su izveštavali o naglom porastu potražnje iz inostranstva, a posledično i cena. “Uvodimo zabranu izvoza trupaca, peleta i suvog ogreva jednostvano zato što je cena peleta poskupila za 155 odsto. Izvoz je u prvih pet meseci ove godine povećan za 78 procenata u odnosu na isti period prošle godine, a očekivao se dalji rast. Drva za ogrev poskupila su za 40 odsto i da nismo nešto preduzeli kako bi to naši stanovnici podneli”, rekao je ministar spoljne trgovine Bosne i Hercegovine Staša Košarac prilikom usvajanja mera. Situacija se počela pogoršavati nakon početka rata u Ukrajini, odakle su Nemci uvozili dosta piljevine za proizvodnju peleta. S obzirom da sada imaju ograničen pristup sirovinama, proizvodnja je manja. Istovremeno, zbog visokih energetskih troškova i pesimističnih prognoza pred nadolazeću zimu, kod kupaca iz Italije, Austrije i Nemačke već sada postoji velika potražnja za drvnim gorivima te je posledica toga rast pritiska na tržište balkanskih zemalja i rast cena. Cena peleta je porasla sa 150 na 300 evra po paleti, a kao rezultat toga, i Srbija i BiH zabranile su izvoz.