Finansijski inspektorat Ministarstva finansija upozorio je juče na sve češću pojavu e-poruka u kojima se pošiljalac lažno predstavlja kao Inspektorat i putem tzv. phishing poruka, primaoca upozorava na navodno pranje novca preko off-shore računa. ”Phishing” odnosno mrežna krađa identiteta kriminalna je aktivnost kojom se zlonamerni korisnici služe kako bi prevarili osobu koja prima poruku i naveli je na deljenje ličnih, najčešće finansijskih i sigurnosnih podataka s ciljem ostvarivanja nezakonite finansijske koristi. -U poslednje vreme sve češće beležimo prijave poruka elektronske pošte u kojima se pošiljalac lažno predstavlja kao Ministarstvo finansija, odnosno Finansijski inspektorat, te traži dostavu podataka o računima korisnika uključujući i sigurnosno osetljive podatke, i u protivnom preti blokadom tih računa. Različite adrese s kojih stižu lažni mailovi slične su stvarnim ili aludiraju na Ministarstvo finansija pa osoba koja primi takvu poruku treba istoj da pristupi s posebnim oprezom. Takođe, mailovi mogu da sadržavaju i QR kodove koje primalac nikako ne bi trebao da skenira. Lažni mailovi su često gramatički netačni ili imaju neuobičajen žargon što može da bude dodatni poziv na oprez, navedeno je u objavi Ministarstva finansija. Podsetili su da u redovnoj komunikaciji sa strankama inspektorat koristi isključivo adrese elektronske pošte sa službenom ekstenzijom Ministarstva financija ili pravnih lica s javnim ovlastima i napomenuli da se od korisnika nikada ne traže identifikacijski podaci za pristup računa.
Sećanja na strahote Holokausta danas ima sve manje, a termin Holokaust u Jasenovcu je zamenjen terminom „masovni zločin“, rekao je hrvatski istoričar Ivo Goldštajn na nedavnoj promociji drugog izdana knjige „Holokaust u Zagrebu“ i istakao da se smatralo da je pod ratove crta podvučena i da je revizionizam otišao u istoriju. – Došlo je novo vreme s još manje sećanja. Mislili smo da stvari idu ka svom smirenju i da će se Holokaust u Zagrebu prihvatiti kao činjenica“, poručio je Goldštajn, dodajući da nije verovao da će u budućnosti ovaj termin biti zamenjen nekim drugim, ali je do toga ipak došlo. Prošle godine u Jasenovcu, na tabli koju je neko instalirao za vreme predsedavanja na Međunarodnom savezu za sećanje na Holokaust, nema više termina „Holokaust“ za Jevreje nego samo „masovni zločin“ – naveo je Goldštajn i dodao da je to zapravo eufemizam koji je apsolutno neprihvatljiv.
Nosilac Fair play liste 9 Valter Flego juče je u Puli osudio retoriku Domovinskog pokreta prema zastupnicima srpske manjine, naglasivši da ih DP kako je rekao,”sistematski etiketira” i “vrlo podmuklo” huška javnost protiv pripadnika srpske nacionalnosti. Dodao je i da jedan njihov političar relativizuje zločine u Jasenovcu i preti Vladi da će svim sredstvima rušiti “ideološki narativ” o Jasenovcu, ocenjujući da Jasenovac nije narativ nego mesto zločina i da je sramota da se takva retorika normalizuje u javnom prostoru. Flego je zaključio da takav nezdrav i opasan stav DP-a o predstavnicima srpske manjine i zajednice vraća Hrvatsku u period koji bi trebao da bude odavno iza nas. “Nadam se da će cela Hrvatska da bude pametna i da se odupre desnom šovinizmu DP-a”, rekao je, te apelovao na razumne, demokratske opcije da dignu glas protiv DP-ove nacionalističke kampanje koja, kako kaže, ima za cilj da zbog sitnih oportunističkih interesa, podeli javnost i posvađa nacionalne manjine. Milorad Pupovac, predsednik SDSS-a podsetio je da su kandidati s te liste proteklih nedelja obišli mnoge krajeve Hrvatske te naglasio da lista ima odgovornost da i u Hrvatskoj i u Evropi zaustavi isključivu politiku. “To sigurno nije Hrvatska kakvu želimo, niti je to dobro za Hrvatsku, niti je to Evropa kakvu su njeni osnivači hteli, rekao je Pupovac. Poručio je da je antifašizam jedan od temelja evropskih demokratija, svih modernih država i priznavanja naroda, te da je bez očuvanja njegove tekovine teško čuvati demokratske prakse, istakavši da se Fair play lista 9 u svakom trenutku trudi da zaštiti tu vrstu vrednosti i odbrani društvo od politika netolerancije.
U organizaciji vinkovačkog Centra za kulturu medija, ovogodišnji peti po redu Media In Time festival novinarstva, biće održan u petak i subotu u Vinkovcima i Vukovaru. Tema ovogodišnjeg festivala posvećena je uspostavljanju proveravanja činjenica u medijima i sistemu javne objave podataka, meri koju u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti provode Ministarstvo kulture i Agencija za elektronske medije. Predstavljen će biti i projekt VerifEye – jačanje otpornosti društva na dezinformacije Centra za nestalu i zlostavljanu decu, Akademije za umetnost i kulturu iz Osijeka i Centra za kulturu medija iz Vinkovaca, a o temi će svoja iskustva prezentovati i gosti iz BiH i Srbije, rekao je Željko Draženović, predsednik Centra za kulturu medija. – Svesni smo da puno toga prolazi „ispod radara”, a mediji u Hrvatskoj to, nažalost, u velikoj meri nisu imali običaj da proveravaju, rekao je Draženović, naglasivši da će od toga koristi imati ne samo novinari, već i javnost koja ih prati i koja bi želela da ima tačne i istinite informacije. U okviru festivala Hrvatsko novinarsko društvo će u Gradskoj biblioteci i čitaoni u Vinkovcima da dodeli nagrade za lokalno novinarstvo “Siniša Glavašević” i “Anđelko Erceg”. Vreme je da se prepozna i trud lokalnih novinara, a takvih je najviše u Hrvatskoj. Iako rade jako puno i po kvaliteti ne zaostaju za novinarima koji rade u velikim redakcijama i koji su redovno nagrađivani, do sada su bili u njihovoj seni, a njihov trud nije bio dovoljno prepoznat. Na ovaj način to pokušavamo da ispravimo, poručio je Draženović.
U okviru programske aktivnosti posvećene jednom od najvećih srpskih slikara Urošu Prediću, u Srpskom domu u Vukovaru, sinoć je održano predavanje i izložba reproduktivnih dela pod nazivom „Velikani slikarstva – Uroš Predić, retrospektiva lika i dela“. Program je realizovan u saradnji sa Galerijom Matice srpske, a izlaganje dela Uroša Predića iz kolekcije Galerije Matice srpske i stručno predavanje održala je dr Snežana Mišić, muzejska savetnica spomenute ustanove. Zahvaljujući autobiografiji koju je napisao u dva dela mi danas znamo dosta o Urošu Prediću. Popisao je i sve svoje radove, slike, skice i crteže, a najveći broj radova posvetio je religioznom slikarstvu i slikarstvu za decu, rekla je Mišićeva.