Veće srpske nacionalne manjine Vukovarsko-sremske županije juče je u Srpskom domu u Vukovaru održalo sastanak sa načelnicima, predsednicima gradskih i opštinskih veća i predstavnicima Srpskog narodnog veća i Zajedničkog veća opština. Na sastanku se razgovaralo o zajedničkom delovanju svih učesnika u aktuelnim dešavanjima, Kapitalnim investicijama i projektnim predlozima Vukovarsko-sremske županije, pre svega o projektu „Dunav nas spaja”, Koordinacije veća i predstavnika nacionalnih manjina Vukovarsko-sremske županije i Saveta za nacionalne manjine Autonomne pokrajine Vojvodine, rekao je predsednik Veća Svetislav Mikerević. Naglasio je da je to projekat vredan do 500 hiljada evra te da je cilj ovog sastanka predstaviti ga, jer Koordinacija, kao nosioc projekta, traži partnere. Predsednica Odbora za privredu ZVO-a Nikolina Gotovac je održala prezentaciju za načelnike i predsednike Veća, a na kojoj je pojasnila koji su prihvatljivi projekti za konkurs za kapitalne donacije ZVO-a, koji će biti raspisan sledeće nedelje. Rekla je da se radi o svim troškovima vezanima za kulturne i infrastrukturne projekte koji se tiču zaštite kulturnog, nacionalnog i verskog identiteta srpske nacionalne manjine na istoku Hrvatske. Predsednik ZVO-a Dejan Drakulić je pojasnio da je značaj ovakvih projekata za Veća srpske nacionalne manjine u opštinama u kojima srpska zajednica nije u većini velik, jer će poboljšati kvalitetu života u tim sredinama.
Prema najavama predsednika Uprave Hrvatskih cesta Josipa Škorića uskoro bi trebali početi radovi na obnavljanju deonice državne ceste D2 od Sotina do Opatovca. Radi se o deonici dužine oko 5 kilometara za čije uređivanje i obnavljanje će biti potrošeno oko 20 miliona kuna, a trenutno se radi elaborat o privremenoj regulaciji saobraćaja na toj deonici, za koju je predviđeno da bude sanirana za 9 meseci. Škorić je komentarisao i problematiku građenja obilaznice oko Vukovara rekavši da su ona i sanacija puta Nuštar-Vukovar prioritet na istoku Hrvatske jer su deo evropske mreže puteva, a značajni su i za međunarodnu rečnu luku Vukovar. Međutim, problem su finansije, jer kako je Škorić istakao, vrednost radova bi bila preko 500 miliona evra, te se planiraju javiti na finansiranje iz sredstava Evropske unije.
Premijer Andrej Plenković izjavio je da će Hrvatska provesti presudu Evropskog suda u slučaju smrti šestogodišnje devojčice Medine iz Avganistana, ali je ocenio da se radi o individualnoj odgovornosti, a ne sistemskim propustima Hrvatske u tretiranju migranata. Narodna pravobraniteljka Tena Šimonović Einwalter ocenila je da je presudom Evropskog suda za ljudska prava utvrđeno da su u slučaju Madine Hosseini institucije Republike Hrvatske povredile niz prava iz Evropske konvencije, te da je potrebna efikasna istraga. Istakla je da je Evropski sud utvrdio povredu niza članaka i konvencijskih prava, a radi se o pravu na život, pitanju efikasne istrage, kolektivnog proterivanja u odnosu na konkretnu porodicu, pitanje pristupa advokatu i pitanje zatvaranja dece koja su predugo držana zatvorena te pitanje dužine trajanja postupka traženja azila, pojasnila je Šimonović Einwalter.
Ministar nauke i obrazovanja Radovan Fuchs juče je naglasio da je Ministarstvo u protekle dve godine preduzelo niz postupaka u menjanju zakonskih propisa, a Zakon o visokom obrazovanju i nauci, koji će uskoro biti upućen u javno savetovanje, ocenio je kao jednim od ključnih. Ministarstvo je uložilo velike napore da se pokrene obrazovna reforma po čitavoj vertikali – od predškolskog vaspitanja do visokog školstva, istakao je Fuchs na konferenciji “Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska”, koja se održavala u Zagrebu. To, uz ostalo, uključuje dečje vrtiće i menjanje predškolskog vaspitanja da bi se ostvarila obavezna predškolska nastava, uvođenje celodnevne nastave u osnovnim školama te povećanje broja dece koja upisuju gimnazijske programe. U Hrvatskoj, rekao je ministar, 30 odsto učenika upisuje gimnazije, dok je evropski prosek 45 procenata.
Predsednik Domovinskog pokreta Ivan Penava juče je sa saradnicima na konferenciji za medije predstavio osnivanje Odbora za poljoprivredu DP-a, kojem će sedište biti u Osijeku. ”Stav DP-a i ono što DP namerava provoditi je politika koja ide u smeru regionalizacije Hrvatske na način da se administrativna uprava postavi tamo gde je težište resursa. Kada govorimo o poljoprivredi, složićemo se svi da je to mesto Slavonija i grad Osijek i zato će namera DP-a biti decentralizacija ministarstava na način da Ministarstvo poljoprivrede bude smešteno u Osijeku”, rekao je Penava i dodao da bi Uprava Hrvatskih šuma trebala biti smeštena u Vinkovcima budući da Vukovarsko-sremska županija i Vinkovci raspolažu najbogatijim resursima u smislu drvne sirovine u Hrvatskoj, te da bi Split trebao dobiti Ministarstvo turizma, a ostale delatnosti poput upravljanja saobraćajem na moru ili akvakulturom trebale bi biti locirane duž Jadranske obale, odnosno tamo gde su resursi.