Zemljotres magnitude 7,8 po Rihteru pogodio je rano jutros južnu Tursku i osetio se u velikom delu zemlje kao i u nekoliko zemalja u regionu, uključujući susednu Siriju, pokazuju prvi podaci. Službeni broj poginulih, prema najnovijim informacijama, širom Turske i Sirije sada je više od 520, a hiljade ljudi je povređeno. U toku je velika akcija spašavanja. Prema američkom seizmološkom zavodu USGS, katastrofalan zemlkotres dogodio se nešto posle 4 časa po lokalnom vremenu na dubini od približno 17,9 kilometara. Strahuje se da bi broj žrtava mogao da bude puno veći jer je zemljotres većinu ljudi zatekao na spavanju. Epicentar je bio u okrugu Pazarcik, u pokrajini Karamanmaras, na jugoistoku zemlje, oko 60 km vazdušnne linije od sirijske granice.
Protest Hrvatskog novinarskog društva (HND), nazvan ”Oprostite što smetam, ne mogu disati”, organizovan šest meseci od smrti novinara Vladimira Matijanića, održan je juče na Markovom trgu ponovljenim zahtevom za smenom ministra zdravstva Vilija Beroša. Predsednik HND-a Hrvoje Zovko i Andrea Topić na kraju protesta predali su hrvatskoj Vladi zahteve iz peticije, koju je potpisalo gotovo pet hiljada ljudi. Traže novu, nezavisnu istragu o Matijanićevoj smrti i ostavku ministra Beroša. Zovko je istakao da protest nije usmjeren protiv zdravstvenih radnika i zahvalio se svima koji su se odazvali.
Najnižu penziju, od prosečno 259 evra mesečno, prima čak 290 000 građana, kojima su uplaćivani minimalni doprinosi. Plata se mora ugovarati u bruto iznosu, rekao je Silvano Hrelja, predsednik Hrvatske stranke penzionera i saborski zastupnik. Hrvatska ima eksploziju korisnika najnižih pemzija, kojih je u januaru bilo gotovo 290 hiljada, a još pre deset godina najniže i minimalne penzije primalo je oko 200 hiljada penzionera. Reč je o ljudima koji su redovnim putem otišli u penziju nakon što su ostvarili zakonom propisani staž i starost, ali su za njih uplaćeni penzioni doprinosi bili toliko niski da bi im penzija bila od 30 do 70% manja nego što jeste da ne postoji institut najniže penzije. Država je lani svakom penzioneru garantovala 10,31 evro penzije po godini staža za koju postoje redovne uplate doprinosa, piše Večernji list.
Kako je saopšteno iz PU vukovarsko-sremske, Ministarstvo unutrašnjih poslova obavestilo je putnike, koji putuju preko graničnih prelaza Republike Hrvatske da će se u noćnim časovima, između 7. i 8. februara (utorak i sreda) provesti redovno održavanje Nacionalnog informacijskog sistema za upravljanje državnom granicom (NISUDG). Zbog navedenog će na većini graničnih prelaza doći do prekida rada sistema, što će uzrokovati prekide odnosno odgađanja u provođenju granične kontrole putnika, a kao posledicu imati i duže vreme za prelazak državne granice, istakli su iz PU vukovarsko-sremske. Zbog navedenog, a kako bi se izbegla duža čekanja na granične kontrole na tim graničnim prelazima, preporučuju da u navedeno vreme putnici koristite alternativne granične prelaze.
Poslednjih šest godina, cene nekretnina abnormalno su visoke pa je tako cena nekretnina samo u prošloj godini u Hrvatskoj skočila za gotovo 15 odsto. Do pre šest godina se za 1000 do 1200 evra po kvadratu stan mogao da kupi u svakom većem gradu u Hrvatskoj, dok je to poslednjih godina, a naročito od prošle, gotovo nezamislivo. Stručnjaci objašnjavaju da su zbog inflacije prinosi na štednju niski, pa građani prebacuju novac sa štednje i ulažu ga u nekretnine kako bi mu sačuvali vrednost, ali i da bi se iznajmljivanjem tih nekretnina osigurali dodatni prihodi. Visoka inflacija, visoke kamatne stope, stalna geopolitička previranja i neizbežan strah od recesije su faktori koji su predodredili rast cena nekretnina, koji je u Hrvatskoj samo u prošloj godini iznosio 14,8 odsto.
Evropska unija juče je zabranila uvoz ruskih naftnih derivata. Marijan Krpan iz Agencije za ugljenvodonike rekao je da nije opravdan strah da bi moglo da dođe do nestašice dizela. Nestašice neće biti, dizela će biti. Kratko će biti i u ovim gabaritima cena. A dugoročno, zavisi os uspostavljanju novih tokova dizela. Količine koje stižu iz Rusije u Evropu, a radi se o 620 hiljada barela dnevno, treba nadoknaditi dizelom s nekog drugog područja – Bliskog istoka, Azije. Pretpostavlja se da će ti putevi biti duži, a to će uticati i na cenu, naglasio je Krpan. Naftni konsultant Davor Štern je rekao da nije promenio narativ. Činjenica da rafinerija u zemlji koju imamo ne radi tako dugo vremena, u vreme kad su istorijsko visoke marže u prerađivanju nafte, oduzima nam novac. Gubimo novac svakim danom jer su cene dizela takve, kakve jesu, ali su cene nafte relativno niske. Drugi problem, dok su rezerve pune, dok ih ima, i dok ne nastupi izuzetno jaka zima. Ova nedelja će nam reći kako stojimo s gasom i dizelom, zbog povećane potrošnje. Dok rezervi ima, možemo biti mirni, rafinerija nije u pitanju. Ali ukoliko dođe do poremećaja u snabdevanju, onda nemati u pogonu nešto što vam može koristiti, nije pametan potez, poručio je Štern.