Vlada je sa jučerašnje sednice Saboru uputila četiri zakonska predloga iz petog kruga porezne reforme, kojima uz ostalo predlaže snižavanje stopa poreza na dohodak s 24 na 20 odsto te s 36 na 30 odsto, kao i snižavanje stope poreza na dobit s 12 na 10 procenata za preduzetnike koji godišnje ostvaruju prihode do 7,5 miliona kuna. U prvo saborsko čitanje upućeni su predlozi izmena zakona o porezu na dohodak, porezu na dobit, porezu na dodanu vrednost, odnosno PDV te o fiskalizaciji u prometu gotovinom. Premijer Andrej Plenković ističe kako je to nastavak politike rasterećenja i građana i preduzetnika. “S ovim novim talasom, bićemo na više od 10 milijardi kuna rasterećenja hrvatskih građana i privrede”, rekao je Plenković u uvodu sednice. Po podacima koje je izneo potpredsednik Vlade i ministar finansija Zdravko Marić, ukupan efekat dosadašnja četiri kruga porezne reforme veći je od 8,2 milijarde kuna. Novim se krugom ukupno porezno rasterećenje penje na 10 milijardi kuna, raste i prema 11 milijardi, a kada se dodaju i neoporeziva primanja, kao što su nagrade zaposlenika, topli obrok, prevoz, verovatno i nešto više, rekao je.
Saborski zastupnik Marko Milanović Litre iz Kluba Hrvatskih suverenista rekao je juče u Saboru da će povećanje minimalne plate za 150 kuna na 3400 dodatno opteretiti poslodavce i dovesti u pitanje radna mesta. Iako je, kaže, povećanje prihoda i kvalitete života građana jedan od prioriteta Hrvatskih suverenista smatra da povećanje minimalne plate dekretom u trenutku globalne pandemije, ekonomske krize i prognoziranog pada BDP-a za osam odsto s više od 150 hiljada nezaposlenih i 250 hiljada blokiranih, dovodi u pitanje radna mesta u industrijama.
Evropska komisija predviđa da će hrvatska privreda ove godine pasti za 9,6 odsto, iduće godine rasti za 5,7 odsto, a pretkrizni nivo trebalo bi dostići tek 2022. godine, piše Glas Slavonije. Prema jesenjim ekonomskim prognozama koje je Komisija objavila juče, očekuje se pad hrvatske privrede, a delomični oporavak očekuje se 2021. zahvaljujući privatnoj potrošnji i investicijama, ali se ne očekuje da će dostići pretkrizni nivo pre 2022. godine”, navodi Komisija u svojim prognozama. Moguće uvođenje strožih mera radi suzbijanja COVID-19 predstavlja kratkoročno negativan rizik za prognoze. S druge strane, kao pozitivan rizik, što znači brži oporavak nego što se sada predviđa, mogu biti ulaganja iz Mehanizma za oporavak i otpornost, navodi se u izveštaju Evropske komisije, koja navodi da je tržište rada brzo reagovalo na poremećaj ranije ove godine te da nezaposlenost raste od aprila, kao i da je sezonski rast zapošljavanja zbog turističke sezone bio manje izražen nego prethodnih godina. Očekuje se daljnje pogoršanje uslova na tržištu rada u drugom delu 2020. godine jer će Vladine mere podrške platama i steći. Komisija prognozira i spor oporavak, jer do kraja 2022. ni zapošljavanje ni nezaposlenost verovatno neće dostići nivo iz 2019. godine. Pri tome bi, kako se navodi, nominalni rast plata trebao biti ograničen 2021. i 2022., što bi trebalo pomoći u ublažavanju negativnog uticaja pada BDP-a u 2020. godini.
SDP-ov saborski zastupnik Boris Lalovac izrazio je čuđenje lošim projekcijama Evropske komisije vezano uz pad hrvatske privrede budući da su do kraja godine još dva meseca, a Hrvatska ne planira uvesti zatvaranje. “Čudi me kako Evropska komisija daje gore projekcije, a podlogu je dobila iz Vlade. Više sam na strani Vlade jer imamo raspravu o rebalansu državnog budžeta i vidi se da su veći porezi, veće uplate i malo me čudi tako visok pad BDP-a od 9,6 odsto budući da je još dva meseca do kraja godine i neće biti lockdowna da bi bio toliki pad”, rekao je Lalovac novinarima u Hrvatskom saboru.
Ministarstvo pravosuđa i uprave je nadogradnjom sistema eSpis omogućilo da se putem interneta dobiju uverenja o nekažnjavanju i za svrhe za koje se plaća taksa, poput dozvole za boravak i rad, promene imena ili dozvole za oružje, prenosi HINA. Od juna 2017. uverenje o nevođenju krivičnog postupka moglo se dobiti putem interneta samo za svrhe za koje se ne plaća taksa, ali zahvaljujući nadogradnji aplikativnog sistema eSpis, u sistem je od sada implementirana funkcionalnost predaje zahteva i za svrhe za koje je potrebno uplatiti sudsku taksu, saopštilo je Ministarstvo pravosuđa i uprave na svojim internet stranicama. Time je omogućeno izdavanje uverenja putem interneta i za sve ostale svrhe za koje ga korisnici traže, kao i plaćanje same sudske takse. Neke od najčešćih svrha za koje se traže uverenja su dozvola za boravak i rad, promena imena i prezimena, dozvola za oružje, stambeno zbrinjavanje, priznavanje statusa udomitelja. Takse se mogu platiti preko interneta putem sistema za sigurno procesiranje platnih transakcija uz potpunu tajnost i zaštitu podataka. Od početka godine je na sudovima podneseno oko 133 hiljade zahteva za svrhe za koje se plaćaju takse pa to, kažu u ministarstvu, pokazuje sjajan potencijal korištenja novih funkcionalnosti nadograđene e-usluge u sistemu e-Građani koji koristi više od milion ljudi.
Sudija istrage osječkog Županijskog suda odredio je jednomesečni istražni zatvor za 46-godišnjaka iz Negoslavaca, koji se sumnjiči za ratni zločin na Ovčari u novembru ’91. godine, saopštili su iz Suda. Nakon što je osječko Županijsko državno tužilaštvo protiv osumnjičenog predložilo istražni zatvor, sudija istrage je utvrdio da postoji opravdana sumnja da bi boravkom na slobodi mogao postati nedostupan hrvatskom pravosuđu zbog blizine granice sa susednim državama, te mu je određen istražni zatvor.
Bivši predsednik Kosova Hašim Tači juče ujutro je dao ostavku i dobrovoljno otišao u Haag zbog potvrđene optužnice Specijalnog tužilaštva za ratne zločine. On je po dolasku u Haag uhapšen i prevezen u pritvor Specijalnog suda za Kosovo. Protiv njega i još trojice bivših zapovednika Oslobodilačke vojske Kosova, potvrđena je optužnica od 10 tačaka u kojoj se navodi da su optuženi za niz zločina protiv čovečnosti i ratnih zločina tokom rata za nezavisnost Kosova. U optužnicu su uključena ubistva, prisilno nestajanje osoba, progon i mučenje. Tači je podneo neopozivu ostavku nakon što je saznao da je optužnica protiv njega potvrđena, ali poriče nedela za koja ga se optužuje. Na konferenciji za medije u Prištini rekao je kako je njegova ostavka bila neophodna kako bi “zaštitio integritet države.”