U Kninu se obeležava Dan pobede i domovinske zahvalnosti i 29. godišnjica Vojno-policijske operacije Oluja, s tim da je ove godine manje posetilaca nego inače. Razlog tome je, prema tamošnjem stanovništvu, što se poslednjih godina ograđuje prostor na centralnom trgu zbog čega unutar istog mogu da borave samo političari i novinari. Oluja je bila odvažan odgovor kojim smo vratili gotovo četvrtinu hrvatskog teritorija, omogućili povratak izbeglicama i odgovorili na stalnu pretnju. Oluja je označila novi period u istoriji hrvatske države. U tome je 200.000 hrvatskih vojnika, branitelja i policajaca pokazalo neviđenu hrabrost”, rekao je u braćanju prisutnima hrvatski premijer, Andrej Plenković. Dodao je da je Oluja bila pravedna i oslobodilačka i zato neće nikom dozvoliti da napada na hrvatske borce i policajce.
U Sabornoj crkvi Svetog oca Nikolaja u Vukovaru, u subotu je Njegovo Preosveštenstvo, episkop osečko poljski i baranjski Heruvim, uz sasluženje sveštenstva arhijerejskog namesništva vukovarskog, služio parastos nevino stradalim žrtvama u “Oluji”. Nakon parastosa, u Srpskom domu pročitana je 17. Izjava sećanja Srpskog narodnog veća. Iz Srpskog narodnog veća (SNV) i ove su godine u izjavi, povodom 29. godišnjice operacije ‘Oluja’, izrazili saosećanje sa svim civilnim žrtvama rata, prognanima i zlostavljanima te upozorili na izostanak pravde za porodice žrtava ratnih zločina, posebno tokom vojnih operacija.Izostanak pravde za porodice žrtava ratnih zločina, posebno tokom vojnih operacija je samo jedan od indikatora kako ovo društvo sve manje nalazi moralne snage za održavanje javne svesti o teškim stradanjima, koja su doživeli hrvatski građani srpske nacionalnosti na ratnim područjima ili koji su tada u velikim gradovima iz dana u dan podnosili otvoreno nasilje i pritiske, a često i gubitke imovine i života, naglašeno je u izjavi, koju je potpisao predsednik SNV-a Milorad Pupovac. Komemorativno okupljanje u Vukovaru organizovali su Srpsko narodno veće, Veće srpske nacionalne manjine Vukovarsko-sremske županije i Zajedničko veće opština.
Države Evrope počele su da se intenzivno naoružavaju. Podaci Štokholmskog međunarodnog instituta za istraživanje mira pokazali su da su neke države udvostručile vojne troškove od 2015., a dve čak i utrostručile. Mađarska je 2023. godine imala više nego trostruko veće troškove za vojsku u odnosu na 2015. Prošle godine su iznosili 3, 88 milijardi dolara, a 2015. iznos je bio 1,1 milijardu dolara. To je najveći rast u celoj Evropi, ukoliko se izuzme Ukrajina. Među deset država, koje su najviše povećale vojne troškove je i Srbija, koja je prošle godine izdvojila 1,84 milijarde dolara na vojsku, dok je 2015. taj iznos bio nešto manji od milijardu dolara. Hrvatska je zabeležila blagi rast od 31,2 odsto, odnosno sa milijardu dolara 2015. povećala je iznos na 1,3 milijarde prošle godine.
Nemačka sve više gubi sjaj “obećane zemlje” za hrvatske građevinske radnike, tvrde sindikati i poslodavci, zato što su primanja u Hrvatskoj nakon potpisivanja kolektivnog ugovora znatno porasla, dok u krizom načetoj Nemačkoj rastu životni troškovi. Nemačka kancelarija za statistiku objavila je u izvešću o migracijama preko njihove granice za 2023. godinu da su u tu zemlju stigla 20.604 građana Hrvatske, a otišao je 24.241. Godinu dana ranije ušlo ih je 24.991, a otišlo 24.001, dok je 2021. godine 28.457 građana s hrvatskim dokumentima došlo u Nemačku, a otišlo njih 23.475. Mladen Zemljić iz Sindikata građevine Hrvatske rekao je da u ovom sektoru sindikati i poslodavci dobro sarađuju, pa je u junu sklopljen novi kolektivni ugovor, koji je dodatno povisio primanja građeviskih radnika. Konstantni rast plata u hrvatskoj građevini, koji je bio podstaknut nedostatkom radne snage.
Na autoputu A-3 u blizini Babine Grede u subotu naveče dogodila se saobraćajna nesreća, u kojoj su smrtno stradale dve osobe. Uviđajem je utvrđeno da je do nesreće došlo kada su se dvojica muškaraca peške kretala autoputem, iako je to zabranjeno, a na njih je automobilom riječke registracije naleteo 50-godišnji državljanin Srbije. Tela dvojice muškaraca, odbačena su na cestu, a potom su ih udarila dva vozila nemačkih registracija, koja su se kretala iza vozila 50-togodišnjaka. Dvojica pešaka smrtno su stradala, dok je 49-godišnja državljanka Srbije, putnica u automobilu riječke registracije lakše povređena. Od svih troje vozača uzuzeti su uzorci krvi i urina zbog utvrđivanja prisutnosti alkohola u organizmu, a od 50-godišnjaka je privremeno oduzeto i vozilo zbog veštačenja. Tela smrtno stradalih prevezena su u Nacionalnu memorijalnu bolnicu u Vukovaru, s ciljem provođenja obdukcije i identifikacije.
U Vukovaru se proteklog vikenda, 8 ženskih i 8 muških ekipa, borilo za titulu najboljih u državi u okviru Prve hrvatska lige u odbojci na pesku za seniore. Muška ekipa Kluba odbojke na pesku Vukovar završila je kao trećeplasirana iza ekipa Opatije i Sigeta, dok je u ženskoj konkurenciji, prvoplasirana bila ekipa Sigeta iz Zagreba. Na Sportsko rekreativnom centru Leva bara danas se odigrava i juniorsko državno prvenstvo, na kojem vukovarski klub pretenduje na prvo mesto, nakon što su prošle godine bili drugi u državi.