U Kninu se danas održava centralna manifestacija obeležavanja 27. godišnjice Vojno-policijske akcije Oluja. Premijer Andrej Plenković se u svom govoru, između ostalog, dotakao i stava Srbije o Oluji i optužnice protiv hrvatskih pilota, koji su u danima nakon ove akcije bombradovali izbegličku kolonu na Petrovačkoj cesti. Plenković je rekao se Hrvatsku pokušava tužiti „jalovim i lažnim optužbama o proterivanju srpskog stanovništva iako je poznato da ih je vođstvo prisililo na evakuaciju, što su i sami pokajnici potvrdili u Haagu i potvrdili dokumentima”. „Najavljene optužnice protiv hrvatskih pilota su neprihvatljive, pogotovo što dolaze iz države iz koje je pokrenuta velikosrpska agresija i koja ne pokazuje spremnost da prizna svoju odgovornost tog Miloševićevog režima. Vlada će čvrsto štititi branitelje i neće dopustiti da se u pitanje dovede pravedan, legitiman, odbrambeni i oslobađajući karakter odbrambenog rata niti da se optužuju naši heroji. Kao demokratska zemlja, ponosimo se što štitimo prava svih nacionalnih manjina, uključujući i srpsku manjinu, čiji predstavnici su članovi Vlade”, rekao je Plenković optužujući Srbiju da ne sarađuje ni oko pitanja ratnih zločinaca ni oko pitanja nestalih. „Mi ćemo raditi na dobrosusedstvu, miru, stabilnosti i dijalogu, ali to očekujemo i od svih naših suseda”, poručio je danas u Kninu premijer Plenković.
U hrvatskim porodilištima je prošle godine bilo 36 346 porođaja u kojima je rođeno 36 991 dete, od kojih 36 854 živorođenih, a 137 mrtvorođenih, navodi se u izveštaju Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za 2021. godinu. Izveštaj potvrđuje i neke trendove u poslednjih desetak godina, među kojima i činjenicu da su trudnice sve starije, da je sve više porođaja carskim rezom te smanjenje broja porođaja među devojkama mlađim od 14 godina. Naime, 33,71 odsto rodilja imalo je između 30 i 34 godine, a njih čak 20,05 odsto između 35 i 39 godina. U dobi od 25 do 29 godina rodilo je 28,11 odsto žena, a samo tri porođaja uzrasta od 14 godina i mlađih. Nastavlja se i smanjenje broja trudnica mlađih punoletnica kojih je prošle bilo 466, u poređenju sa njih 752 pre pet godina, navodi se u izveštaju. Stručnjaci ističu da se porast broja porođaja nakon 30. godine povezuje s produženim školovanjem žena, kasnijim zapošljavanjem, ali i nemogućnošću rešavanja stambenog pitanja te promenama društvenog stava prema formiranju porodice. S druge strane, zabrinjavajuće je što se sve manje žena odlučuje darodi u dobu koja je prema biološkim i medicinskim kriterijumima optimalna za rađanje jer istovremeno s porastom doba prve trudnoće raste i broj parova koji pomoć traže u vantelesnom oplođenju, navodi se u izveštaju Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
S obzirom na značaj pčela kao dela poljoprivrede i sistema očuvanja biološke različitosti te u skladu sa Zajedničkom poljoprivrednom politikom, pčelarska proizvodnja je u okviru Strateškog plana Republike Hrvatske 2023. – 2027., izdvojena u posebnu sektorsku intervenciju, navodi se na internet stranici Ministarstva poljoprivrede. Strateški plan donosi povećanje omotnice za pčelarski sektor na 28,4 miliona kuna u 2023. godini, te 28,8 miliona u ostalim godinama provođenja, čime je omotnica za pčelarski sektor u novom programskom periodu povećana za približno 60 procenata. U izrađivanju sektorske intervencije u pčelarstvu aktivno su učestvovali predstavnici pčelarskog sektora, a pčelarima i široj javnosti su mere sektorske intervencije prezentovane na više stručnih skupova. „Ova Vlada je, kada god je bilo potrebno, kroz finansijsku pomoć oštećenim pčelarima nadoknadila deo izgubljene dobiti zbog naglog prestanka proizvodnje, a sve u cilju obnavljanja stradalih pčelinjaka. Naime, na nedavna stradavanja pčela u više županija Ministarstvo poljoprivrede hitno je reagovalo izrađivanjem Programa podrške pčelarima za saniranje šteta uzrokovanih uginićima pčelinjih zajednica u 2022. godini vrednim 1,2 miliona kuna”, navodi se na internet stranici Ministarstva.
Jedna od osam osoba obolelih od koronavirusa razvije najmanje jedan simptom dugotrajnog covida, pokazalo je jedno od dosad najobimnijih istraživanja, objavljeno juče. U sklopu nove studije objavljene u medicinskom časopisu The Lancet više od 76 400 odraslih osoba u Holandiji je ispunilo online upitnik o 23 uobičajena simptoma dugog covida. Od marta 2020. do avgusta 2021. svaki učesnik je ispunio upitnik 24 puta, a njih 5,5 odsto, odnosno njih više od 4200, je u tom periodu prijavilo da ima covid. Od tog broja više od 21 odsto imalo je najmanje jedan novi ili ozbiljno pojačan simptom tri do pet meseci nakon što su se zarazili. Međutim, gotovo devet odsto kontrolne grupe koja nije imala covid prijavilo je sličan porast. To sugeriše da je 12,7 odsto onih koji su imali covid, odnosno otprilike svaka osma osoba, patilo od dugotrajnih simptoma, navodi se u studiji. Ustanovljeno je da uobičajeni dugotrajni simptomi covida uključuju bol u prsima, poteškoće s disanjem, bol u mišićima, gubitak okusa i mirisa te opšti umor.
Učenik 3. razreda OŠ Nikola Tesla iz Mirkovaca Vladimir Grubić je na Sportskim igrama mladih u Rijeci zauzeo drugo mesto u disciplini 60 metara sprint, takmičeći se u konkurenciji sa godinu dana starijim takmičarima. Ovim rezultatom kvalifikovao se na završno takmičenje koje će biti održano u Splitu od 16. do 19. avgusta, a koje ima međunarodni karakter. Grubić je nastupao uz mentorstvo nastavnice Nade Perišić i profesora Veljka Šekuljice.