U Vukovarsko-sremskoj županiji u poslednja 24 časa je 11 novih pozitivnih osoba na COVID-19, 2 iz Otoka te po 1 iz Vukovara, Vinkovaca, Županje, Cerića, Nuštra, Vrbanje, Drenovaca, Gunje i Cerne. Ukupan broj obolelih osoba od početka epidemije je 459, od kojih je 261 osoba izlečena, a 5 osoba je preminulo. Trenutno je u županiji 9 osoba hospitalizovano zbog COVID-19 bolesti. U protekla 24 časa testirano je 90 osoba, te je ukupno testiranih do sada na području županije 5878. U samoizolaciji na području županije je 508 osoba. Od ukupnog broja pozitivnih na COVID-19 u našoj županiji je pozitivno 18 zdravstvenih radnika, 2 lekara, 8 medicinskih sestara i tehničara, 6 drugih zdravstvenih i 2 nezdravstvena radnika. U samoizolaciji iz sistema zdravstva su 24 radnika, 4 lekara, 8 medicinskih sestara i tehničara, 9 drugih zdravstvenih i 3 nezdravstvena radnika, navodi se u redovnom izveštaju županijskog Štaba civilne zaštite. Svadbe u našoj županiji i u narednih petnaest dana održavaće se u krugu porodice, odlučio je Štab civilne zaštite Republike Hrvatske. U saopštenju županijskog Štaba navodi se kako se odluka primenjuje u narednih petnaest dana odnosno do 19. avgusta. Prvu odluku u skladu s kojom se na području Vukovarsko-sremske županije svadbe održavaju u najužem krugu porodice, Nacionalni Štab doneo je 20. jula na predlog Vukovarsko-sremske županije nakon što je došlo do povećanog broja obolelih od koronavirusa u županiji. Upravo su svadbe tada ocenjene kao izvor velikog broja novoobolelih.
U Sremskoj Rači juče je održana ceremonija u znak sećanja na stradale i prognane Srbe u hrvatskoj akciji “Oluja”, a na mostu u tom mestu je otkrivena spomen-tabla. Predsednik Srbije Aleksandar Vučić rekao da Srbija ne pristaje na poniženje i da više neće biti mala i slaba da bi mnogi u regionu i svetu bili zadovoljni. Vučić je rekao da se od Srbije traži da zaboravi svoje žrtve i pesnike, ali uzalud. Naveo je da Srbija ceni mir, hoće saradnju i pomirenje, ali ne pristaje na poniženje i ćutanje. Navodi da je u Hrvatskoj broj Srba sveden na statističku grešku i da je pitanje zašto drugi o tome ćute i traže od Srbije da o tome ćuti. “Dok žive Srbija i Srpska zločin nad krajiškim narodom ne sme i neće biti zaboravljen”, poručio je. Vučić se izvinio Srbima Krajišnicima jer je Srbija 1995. “ne samo podigla belu zastavu, nego sramno ćutala” i “nije im dala da idu traktorima kroz centar Beograda”. “Izvinite Krajišnici i beskrajno vam hvala na svemu što ste uradili za svoju Srbiju”, naveo je Vučić i ukazao da Krajišnici danas doprinose razvoju i napretku Srbije. Rekao je da su Srbija i Srpska uspeli da kažu “ne” lažima i da poruče da Srbija živi, neće nestati i neće nositi žig sramote koji su joj stavili. Rekao je da Srbija želi pomirenje, ali poniženje nikada i da samo traži da se pokaže pijetet prema srpskim žrtvama. Da se kaže da je u Jasenovcu stradao ceo narod, kao i u Jadovnu i Prebilovcima, samo zato što su nosili srpsko ime i prezime. “Mi smo imali snage da kažemo, kada god su Srbi negde nešto učinili, da to ne sakrivamo. Nemojte da nas terate da slavimo zajedno sa vama ubijanje Srba”, naveo je Vučić i dodao: “Nećemo da slavimo tragediju srpskog naroda”. Srpski član predsedništva BiH Milorad Dodik istakao je na ceremoniji da su se okupili da odaju poštu žrtvama i da je “deo plana da Srbi više ne postoje bila zločinačka akcija Oluja”. Navodi da Hrvati nisu krili da je Hrvatska bez Srba njihov cilj i da je “Oluja” deo kontinuiteta. Podsetio je na zločine ustaša nad srpskim narodom u NDH i rekao da je “Oluja” izvedena uz blagoslov velikih sila kao konačan deo procesa progona Srba. Govoreći o Hrvatskoj, pitao je kako neko može da obeležava kao važan dan to što je proterano 250 hiljada Srba i kako neko može to da slavi. “Kome se ta domovinska zahvalnost upućuje”, naveo je Dodik i podsetio da srpskom narodu u Hrvatskoj nije vraćena imovina i da se zabranjuje ćirilica i još jednom se upitao šta se to slavi u Hrvatskoj. “Nas pustite u miru da tugujemo i nemojte nas ponižavati”, poručio je srpski član predsedništva BiH Milorad Dodik.
U Srpskom narodnom veću u Zagrebu održana je komemoracija žrtvama akcije “Oluja” i nakon nje, a predsednik Saveta te organizacije, Milorad Pupovac, naglasio je da je za ozdravljenje hrvatskog društva najvažnije uzajamno priznavanje stradanja, kako bi se okončao rat, koji u Hrvatskoj, kaže, nije završen. “U Hrvatskoj rat nije završen. Vodi se komemorativnim politikama, politikama sećanja, aktivnom mržnjom i nasiljem prema Srbima i drugima koji su različiti. Tome treba doći kraj”, rekao je Pupovac u svom obraćanju prisutnima među kojima su bili potpredsednik Vlade Hrvatske Boris Milošević i mitropolit zagrebačko-ljubljanski Porfirije, kao i predstavnici Ambasade Srbije. “Bez obzira na razlike koje su postojale među nama Srbima u tom periodu, ne samo razlike, već neretko i nerazumevanje, neretko i optuživanja kako u ratu 1991–1992, tako i nekim drugim periodima, mi koji smo se danas ovde okupili i koji se okupljamo u Hrvatskoj čuvamo spomen na ukupno stradanje Srba”, naveo je dodajući da Srbi nemaju gorčine ni prema kome, već svoje stradanje nose dostojanstveno. Zamolio je sve da razumeju da se sve što se čini – čini zato da bi mogli imali dostojanstveno sećanje na stradanje i dostojanstven život u Hrvatskoj. “Mi nismo svedoci samo stradanja srpskog naroda u Hrvatskoj u poslednjem ratu, već smo svedoci i stradanja hrvatskog naroda, kojeg je bilo i od kojeg Srbi najmanje treba da beže. Mi taj teret nosimo, kada ga i ne nose neki drugi delovi našeg naroda. Ne samo što živimo zajedno s našim sugrađanima hrvatske nacionalnosti, već i zato što kao ljudi delimo najviše hrišćanske vrednosti, poštovanje stradanja drugih”, rekao je Pupovac i ukazao da hrvatske institucije moraju da se bave stradanjima Srba, jer je to u interesu mira, i najboljih odnosa Hrvatske i Srbije.
Ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica najavio je smanjenje broja regionalnih i lokalnih funkcionera, koje bi se trebalo provesti već na predstojećim lokalnim izborima, piše današnji Večernji list. Na prošlim lokalnim izborima izabrano je 20 župana i gradonačelnik Zagreba, koji ima status grada i županije. Uz to, birano je i 127 gradonačelnika i 428 načelnika opština, a po važećem zakonu svi oni imaju pravo na zamenike. Sa po dva zamenika župana i gradonačelnika velikih gradova i po jednim zamenikom načelnika opština, broj direktno izabranih lokalnih i regionalnih funkcionera prelazi 1300, što u Vladi smatraju prevelikim brojem bez pokrića u stvarnim potrebama lokalne samouprave. Ministar Malenica zato najavljuje da će taj broj prepoloviti, odnosno da će u Hrvatskoj nakon lokalnih izbora biti 634 zamenika manje nego dosad. U njegovom Ministarstvu otkrivaju da bi zamenike zadržale samo županije i gradovi veći od 35 hiljada stanovnika. No, umesto dosadašnja dva, župani i gradonačelnici velikih gradova ubuduće će imati po jednog zamenika, a njihove poslove delomično će preuzeti pročelnici upravnih odeljenja. U Ministarstvu argumentuju kako su zamenici župana i gradonačelnika velikih gradova dosada u praksi uglavnom dobijali po deo ovlasti u poslovima iz delokruga gradonačelnika i župana. Ti su se poslovi uglavnom raspoređivali tako da bi jedan zamenik dobio ovlasti u društvenim delatnostima, a drugi u komunalnim poslovima, što u Ministarstvu smatraju nepotrebnim, s obzirom na to da i u županijama i u gradovima postoje pročelnici i za jedno i za drugo, piše Večernji list.