Niko u Hrvatskoj za puno radno vreme ne bi smeo da zarađivati manje od 4425 kuna bruto, proizlazi iz inicijative Evropske komisije o osiguranju pravedne minimalne plate za sve radnike u Evropskoj uniji, piše danas Večernji list. Evropska komisija pokrenula je drugu fazu savetovanja s evropskim sindikatima i udruženjima poslodavaca o tome kako osigurati pravedne minimalne plate za sve radnike u Evropskoj uniji. Minimalac se ove godine kreće od najnižih 312 evra bruto u Bugarskoj do sedam puta više (2142 evra) u najbogatijem Luksemburgu. Iznos minimalne plate propisan je zakonom u 21 državi članici, među njima je i Hrvatska gde je minimalac 546 evra bruto, a u šest članica ugovoren je kolektivnim ugovorima. Evropski sindikati već su tražili da minimalac ne sme biti ispod 60 odsto srednje plate u državi, s time da bi bilo idealno kada bi se povećao na 60 odsto prosečne plate.
Nakon dvogodišnje pauze banke su ovih dana opet počele razmenjivati podatke o obavezama klijenata radi procene njihove kreditne sposobnosti, što bi moglo još više otežati dobijanje kredita. Usled opšte nesigurnosti i smanjenja prihoda velikog broja građana zbog koronakrize, pojedine banke su već pooštrile uslove odobravanja kredita. Smanjenje mesečnih prihoda, često se odnosi “upravo na različite dodatke na platu”, pa su uveli privremene mere, kojima se iz kreditne sposobnosti isključuju dodatna primanje kao što su bonusi, prihodi od najma ili prihodi od turizma, kao i određeni dodaci na platu poput nadoknada za prevoz, terenskih dodataka i slično.Kada je u pitanju visina kamatnih stopa, ističu da nije bilo nikakvih izmena. Neke banke navode samo da procena kreditnog rizika klijenta podleže “internom modelu” a on uključuje niz elemenata “kao što su, podaci o urednosti i otplati postojećih i podmirenih obaveza, mogućnost podmirenja postojećih i budućih obaveza, ali i drugi interni modeli s ciljem pružanja kvalitetnije usluge za klijente i osiguranja sigurnijeg portfelja za banku”.Ono što je sigurno, pri proceni kreditnog rizika sve banke analiziraju “propisane parametre” i promena stanja prihoda klijenata neizbežno će uticati na dinamiku kreditiranja.
Hrvatska ove godine očekuje proizvodnju pšenice od približno 750 hiljada tona sa zasejanih 136 hiljada hektara, a poljoprivrednici očekuju cenu za pšenicu standardnog kvaliteta ne nižu od 1,20 kuna po kilogramu, poručili su danas čelnici Hrvatske poljoprivredne komore (HPK).Žetva kreće nešto kasnije nago lani, tj. za desetak dana, a koronakriza nije negativno uticala na ratarsku proizvodnju.Kada je reč o otkupu, hrvatski poljoprivrednici očekuju da će se on odvijati u skladu sa Zakonom o sprečavanju nepoštene trgovačke prakse te da otkupna cena pšenice ne sme biti niža od proizvođačke, rekao je predsednik HPK Mladen Jakopović.Dodao je i da uprkos poremećajima na svetskom tržištu i ogromnim viškovima pšenice u EU-u, u Hrvatskoj nema rizika od prevelikog uvoza ili nestašice.Za razliku od drugih kultura, pšenica je jedna od retkih gde Hrvatska dobro stoji, samodovoljna je i relativno konkurentna. Naveo je i su hrvatske potrebe za pšenicom oko 400 hiljada tona, što znači da ćemo za izvoz imati 350 hiljada tona. Izvoz pšenice i drugih ratarskih kultura, kako je rekao, je dobar ali je važno da je ugradimo u domaće proizvode i tako stvaramo novu dodanu vrednost u poljoprivredi. Zato je neophodno podstaći nove snažne investicije u proizvodnju proizvoda dodane vrednosti od vlastitih sirovina kako bi bili konkurentni.
Od ovog petka, ljubitelji filma ponovo će imati priliku da putem Plovećeg bioskopa na vukovarskom brodu Magenta 1 uživaju u filmskim projekcijama. Radi se o projektu pod nazivom „Ploveći bioskop- bioskop na Dunavu“, koji je pokrenula vukovarska putnička agencija Danubiumtours, koja je i vlasnik elektro – solarnog putničkog broda Magenta 1. Plan je svakog petka i subote, sa početkom od 21 čas, na ovom turističkom brodu prikazati filmske projekcije. Petkom će to biti dokumentarni filmovi, a subotom dugometražni filmovi. Večeras počinju sa dokumentarcem „Beatles“ dok ćemo u subotu biti prikazan igrani film „Parazit“ koji je dobitnik nekoliko Oscara.
Atletski klub Maraton Vukovar u sredu je organizovao 2. kolo Letnje lige. Start je bio kod mosta na ušću Vuke u Dunav, šetalište do Luke Vukovar u dva kruga ukupne dužine 5 km. Nastupilo je 19 takmičara, što je puno manje nego prošli put, međutim razlog je bilo loše vreme, odnosno kiša, koja je padala i do samog kraja bilo je neizvesno hoće li kolo biti održano ili ne. Najbolje vreme je ostvario Domagoj Rukavina, 18:53. Treće kolo biće održano sledeće srijede, 10. juna 2020. istom deonicom sa startom kod mosta na ušću Vuke u Dunav.