Predsednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković potvrdio je juče da se neće praviti velike izmene izbornog zakona, da je izvesno da će se prekrajati izborne jedinice, a broj zastupnika trebao bi da ostane isti. „Postojeći sistem prilagodićemo tome da svaki glas ima jednaku težinu“, rekao je Jandroković novinarima nakon sednice saborskog Predsedništva i dodao da bi broj zastupnika, kojih je sada 151, trebao da ostane isti te da veruje da će se izmene Zakona na prvom čitanju naći do letnje pauze, dok bi drugo čitanje moglo da bude na jesenjoj sednici. Jandroković je izvestio i da se saborsko Predsedništvo složilo da se neki saloni u Saboru nazovu imenima žena iz hrvatske istorije i da će se odluka o tome verovatno doneti na sledećoj sednici. Za sada postoje formalni predlozi Socijaldemokrata i Kluba HDZ-a da saloni nose imena Savke Dapčević Kučar i Katarine Zrinske, a očekuje se i formalni predlog Marije Selak Raspudić da se jedan salon nazove po Kati Šoljić. Predsednik Sabora najavio je da nova saborska sednica počinje u sredu, 12. aprila i da će da traje 14 nedelja, do 14. jula, a da su, za sada, na dnevnom redu 164 tačke.
Premijer Andrej Plenković primio je juče delegaciju Saveza Roma u Hrvatskoj „Kali Sara“, Međunarodne romske unije te saborskog zastupnika romske nacionalne manjine Veljka Kajtazija i poručio da Vlada nastavlja aktivnosti za kvalitetniji život pripadnika romske nacionalne manjine. Na sastanku koji je održan uoči Svetskog dana Roma, 8. aprila, predsednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković naglasio je predanost Vlade u građenju uključivijeg društva za sve pripadnike romske nacionalne manjine. Istakao je da je Hrvatska usvojila sve relevantne dokumente te se finansiraju brojne mere kojima se potiče njihov kvalitetniji život, uključujući Operativni program za romsku nacionalnu manjinu. Realizovani su i provode se projekti kojima se potiče obrazovanje, zapošljavanje i negovanje kulture pripadnika romske nacionalne manjine, rekao je Plenković. Predstavnici Međunarodne romske unije i Saveza Roma „Kali Sara“ te zastupnik romske nacionalne manjine u Hrvatskom saboru Kajtazi istakli su na sastanku da je Hrvatska primer dobre prakse u kontekstu razvoja poticajnog okruženja za romsku zajednicu. Usaglašeno je da će Hrvatska, uz aktivan dijalog i uključivanje romske zajednice, pridonositi kvalitetnijem položaju romske zajednice, posebno u Evropi, ističe se u saopštenju sa sastanka.
Narodna pravobraniteljka Tena Šimonović Einwalter je pozdravila najavljene izmene Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, koje uključuju visoke novčane kazne zbog pozdrava “Za dom spremni, a smatra da je potrebno promeniti i druge odredbe tog zakona. Rekla je da smatra da podizanje kazni neće dati očekivani efekat ukoliko ne postoji ujednačena sudska praksa. Ako se podigne kazna na 4000 evra, a istovremeno se ne podižu optužni predlozi i ne pokreću prekršajni postupci kod korištenje simbola i pozdrava, problem će biti još veći. „Važno je da se podigne svest građana o nezakonitom govoru te o nezakonitom korištenju i pozdrava i simbola. Samo povećati sankcije, a da ne znaju svi šta je zabranjeno i šta nije zabranjeno, opet ne može imati pravi efekat”, poručila je Šimonović Einwalter i dodala da bi Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira trebao eksplicitnije da spomene poticanje na mržnju ili diskriminaciju po bilo kojoj osnovi, kao što je to slučaj sa Zakonom o sprečavanju nereda na sportskim takmičenjima.
Vukovarsko – sremska županija je u 2021. godini izdvojila najviše budžetskih sredstava za podrške u poljoprivredi, više od 3 miliona kuna, što znači da udeo izdvajanja subvencije poljoprivrednicima u budžetu za tu godinu iznosi 0,29 odsto, prenosi portal Župan.hr. Što se tiče podrški po glavi stanovnika, naša županija je na trećem mestu sa 21,92 kune po stanovniku. Početkom marta Županija je stavila na savetovanje Program podrški unapređenja poljoprivrede i ruralnog područja Vukovarsko – sremske županije za period od 2023. do 2027., kojim nastoji da usmeri, potiče i razvija poljoprivrednike prema samoodrživosti, konkurentnosti, doslednosti i prepoznatljivosti, kako na području županije, tako i šire. U prethodnoj godini, kroz brojne javne pozive i konkurse poljoprivrednim i lovačkim udruženjima, OPG-ovima, LAG-ovima i ostalim prihvatljivim korisnicima iz sektora poljoprivrede, lovstva i ribarstva dodeljene su podrške u iznosu od oko 186 hiljada evra. „Županija će u narednom periodu u okviru novog Programa nastojati da potiče sve one sektore koji su, nažalost, na nivou cele Republike Hrvatske u zaista lošem stanju – stočarstvo, voćarstvo i povrtlarstvo, a u svom budžetu za navedeno je osigurano oko 230 hiljada evra“, rekla je pročelnica županijskog Upravnog odelenja za poljoprivredu Magdalena Parat, istakavši da su u tekućoj godini osigurana i sredstva za unapređenje razvoja lovstva i ribarstva u iznosu oko 118 hiljada evra.
Zavod za javno zdravstvo Vukovarsko-sremske županije u partnerstvu s udruženjem NE-ovisnost Osijek počelo je provođenje projekta „KLIK U PRAVO VREME“ koji za cilj ima doprinošenje suzbijanja i sprečavanja pojave zavisnosti o novim tehnologijama među decom i mladima. Prema rečima direktorke Zavoda za javno zdravstvo Vukovarsko-sremske županije Kate Krešić projektom se školskoj deci i roditeljima, ali i opštoj populaciji, želi ukazati da uz dobrobiti koje internet daje, preterano korištenje i interneta i novih tehnologija može loše da utiče ne samo na mentalno nego i na fizičko zdravlje. „Pojam zavisnosti od nečega znači da osoba ne može da funkcioniše bez neke supstance ili aktivnosti, u ovome slučaju bez interneta. Takva osoba pokazuje znakove apstinencije i apstinencijske krize ako joj to nije omogućeno, kao i kod drugih zavisnosti”, pojasnila je Krešić na uvodnoj konferenciji i dodala da je projekat finansiran od strane Ministarstva zdravstva. Predsednik Udruženja za borbu protiv zavisnosti „Ne – ovisnost” Osijek Tomislav Mišetić je naglasio da se kod zavisnosti o novim tehnologijama naglasak treba staviti na prevenciju. Rekao je da je zavisnosto o modernim tehnologijama nešto s čime ćemo se tek suočiti jer je veliki broj mladih ljudi zavisan o ekranima, modernim tehnologijama i društvenim mrežama i uskoro nas čeka „epidemija” s kojom ćemo se svi morati suočiti.
Povodom Međunarodnog dana svesnosti o opasnostima od mina i pomoći u protuminskom delovanju u Osijeku je održana tribina „Sigurnost posetilaca u zaštićenim područjima Parka prirode Kopački rit“. Organizatori tribine, Direkcija civilne zaštite MUP-a Republike Hrvatske i Udruženje za podršku i poticanje zajedništva „Hrvatska pomaže“ i na taj način nastoje da povećaju svesnost i senzibilnost javnosti o opasnostima od mina. Jedan od razloga za izbor Osječko-baranjske županije za domaćina skupa je i to što je na području ove županije preostalo još 6,77 kvadratnih kilometara minski sumnjivog područja na prostoru Kopačkog rita, a prema Planu protuminskog delovanja sve te površine trebaju da budu razminirane tokom jula i avgusta ove godine, najavio je direktor Direkcije Civilne zaštite Damir Trut i dodao da su u Hrvatskoj još uvek 144 kvadratna kilometara minski sumnjivih područja koja se protežu kroz šest županija. „Uz Osječko-baranjsku, ove godine razminirana će biti i Šibensko-kninska županija, a ostaju još Splitsko-dalmatinska, Ličko-senjska, Karlovačka i Sisačko-moslavačka, koje će da budu oslobođene od mina u naredne 2,5 godine. Sva ta područja planira se u potpunosti razminirati do marta 2026. godine kako bi imali Hrvatsku bez mina. Za to su osigurana sredstva iz fondova EU, državnog budžeta i dodatnih izvora finansiranja, ukupno oko 500 miliona evra, a napravljeni svi planovi, zaključio je Trut.