Marijan Pavliček iz Hrvatskih suverenista rekao je danas da se hrvatski građani na istočnoj granici ne osećaju sigurno zbog migranata koji provaljuju u objekte i pljačkaju, o čemu Ministarstvo unutrašnjih poslova ćuti. MUP zataškava da na svakodnevnoj bazi imamo opljačkane porodične kuće, a ljudi se ne usuđuju izaći van“, upozorio je Pavliček na konferenciji za novinare u Saboru koju je na temu izazova migrantske krize organizovao zastupnik Hrvoje Zekanović. Pavliček, koji je i zamenik vukovarskog gradonačelnika, istakao je da je poslednjih nekoliko nedelja opljačkano nekoliko trgovačkih objekata u Iloku, da je u Bapskoj i Šarengradu orobljeno nekoliko porodičnih kuća te da je provaljeno u skladišta i poslovne objekte.”Ljudi se ne osećaju sigurno u graničnim mestima, pogotovo sada kada kreću radovi u poljoprivredi, ne usuđuju se ići u svoje njive, u večernjim časovima izlaziti iz svojih kuća. MUP nije dorastao čuvanju granica, jer 6500 policajaca ne može čuvati tako dugu granicu. Hrvatska vojska je trebala biti na granici još juče, upozorio je Pavliček.
Sindikat novinara Hrvatske (SNH) pridružio se inicijativi Međunarodne federacije novinara (IFJ) kampanjom “Žene novinarke i druge opasne stvari” kojom, uoči Međunarodnog dana žena, podseća na lošiji položaj žena u društvu, ali i u novinarstvu. Muškarci u proseku na godišnjem nivou zarade 13.572 kuna više nego žene, odnosno 1,68 prosečne hrvatske bruto plate više. Žene predstavljaju 39 odsto globalne radne snage, ali su tek s 27 odsto zastupljene na menadžerskim pozicijama, navodi SNH u saopštenju.Pritom podsećaju na istraživanje, koje je provela profesorka Viktorija Car o zastupljenosti žena u televizijskim vestima u Hrvatskoj, koje je pokazalo da su žene u televizijskim vestima zastupljene tek s osam procenata. Otkriće je posebno zanimljivo u kontekstu činjenica da je u Hrvatskoj novinarstvo pretežno ženska profesija. Žene se redovno predstavljaju u kontekstu tema poput zdravlja, lepote, showbusinessa, kuvanja, mode, brige za decu, dok su u temama politike, ekonomije, sudstva, vanjske politike podzastupljene, ističe Sindikat. Dve trećine žena doživelo je neki oblik online zlostavljanja ili uznemiravanja najmanje jedanput. Žene u proseku dobiju triput više zlostavljačkih komentara na društvenim mrežama, nego njihove muške kolege. Zato SNH kampanjom “Žene, novinarke i druge opasne stvari” Dan žena obeležava najavom borbe za jednake plate za jednaki rad i ubrzano smanjivanje postojećega jaza; ujednačenu zaposlenost u različitim programskim redakcijama; ravnopravnu zastupljenost na uređivačkim i rukovodećim pozicijama; stalnu osveštenost u programskim celinama o tome da se ni u kom obliku ne promovišu rodni stereotipi te ukidanje seksističkih elemenata iz programskih celina, posebno reklamnih poruka.
Klimatske promene rastuća su pretnja u 21. veku i izazov za čovečanstvo, upozorio je danas državni sekretar u Ministarstvu zaštite okoline Mile Horvat, koji je Saboru predstavio Strategiju prilagođavanja klimatskim promenama do 2040., s pogledom na 2070. Hrvatska je jedna od tri zemlje EU-a, koja takav dokument još nije donela, rekao je Horvat zastupnicima.Svi oni pozdravljaju donošenje takve strategije – vladajući je nazivaju vizionarskom, ali opozicioni propituju njenu provedivost ističući da u resoru zaštite okoline nisu rešena ključna pitanja poput zbrinjavanja otpada.Milorad Pupovac (SDSS) upozorio je na uništavanje šuma i činjenicu da se ništa ne radi da se one obnove. Možda krivo govorim, ali ono što vidimo je da seča šuma, zbog divlje prerađivačke industrije, uzima maha i predstavlja ozbiljnu pretnju ekološkom sistemu upozorio je Pupovac. Klimatske promene su činjenica i svako od nas u svakodnevnom životu može u tom pogledu nešto napraviti, rekla Anka Mrak Taritaš (Glas) nezadovoljna što strategiju nije predstavio ministar Tomislav Ćorić, koji je trenutno u Briselu. Horvat je naveo podatak da će se zbog klimatskih promena do 2050. prinos trenutnih kultura u Hrvatskoj smanjiti za 3 do 8 odsto.
Agencija za plaćanja obavestila je korisnike da mogu da podnosu jedinstveni zahtev za direktne podrške i IAKS mere ruralnog razvoja. Cilj direktnih pomoći je obezbediti dugotrajnu održivost aktivnih poljoprivrednika, koji obavljaju poljoprivrednu delatnost. Dodeljuju se za proizvodnju, uzgoj ili sadnju poljoprivrednih proizvoda, za uzgoj ili držanje stoke, kao i za održavanje poljoprivredne površine u stanju pogodnom za pašu ili uzgoj. U direktne pomoći se ubrajaju direktna plaćanja, koja se sastoje se od pomoći po površini i proizvodno vezanih podrški u stočarstvu i ratarstvu. Da bi ostvarili poticaj, poljoprivrednici koji obavljaju poljoprivrednu delatnost trebaju da budu upisani u Upisnik poljoprivrednih domaćinstava. Poljoprivredno zemljište koje je predmet direktne pomoći mora biti upisano u ARKOD sistem, a sva stoka evidentirana u Jedinstvenom registru domaćih životinja (JRDŽ). Krajnji rok za podnošenje jedinstvenog zahteva je 15. maj 2020. godine.
Delegacija Koordinacije veća nacionalnih manjina Vukovarsko-sremske županije posetila je krajem prošle nedelje Kulu, gde je prisustvovala sastanku sa predstavnicima nacionalnih manjina sa područja Autonomne pokrajine Vojvodine. Razgovaralo se o mogućnostima prekogranične saradnje u pripremi i provođenju EU i nacionalnih projekata koji se tiču nacionalnih manjina. Napravili smo konstrukciju projektnog predloga kojim smo obuhvatili sve predloge Veća nacionalnih manjina iz naše županije i Saveta nacionalnih manjina iz Autonomne pokrajine Vojvodine. Predloga je puno i neće sve ući u projekat, ali bitno je da stvorimo zajedništvo, da se povežemo kako bi imali zajedničke projekte. Projekat na kome trenutno radimo i koji bi trebalo da bude završen ove godine tiče se udruživanja nacionalnih manjina iz Mađarske, Bosne i Hercegovine, Srbije i Hrvatske „Kreativna Evropa- zapadni Balkan“ – objašnjava predsednik Koordinacije veća nacionalnih manjina Vukovarsko-sremske županije Svetislav Mikerević.
Zbog krijumčarenja tekućeg kokaina na letu iz Amsterdama u Zagreb, zagrebački policajci su danas prijavili 38-godišnjeg državljanina Srbije.Policija je utvrdila da je 38-godišnjak radi daljnje preprodaje 1. marta u Ekvadoru od nepoznate ženske osobe nabavio tekući kokain, koji je sakrio u flašice kozmetičkih proizvoda s namerom da ih dva dana kasnije, preko Međunarodnog graničnog prelaza na zagrebačkom aerodromu, prokrijumčari u Hrvatsku. Po dolasku leta iz Amsterdama na zagrebački aerodrom, carinici su u prtljazi 38-godišnjaka pronašli četiri flašice ispunjene sumnjivom tekućinom, ukupnog volumena 3148 mililitara, u kojoj je preliminarnim veštačenjem utvrđena prisutnost kokaina.Po završenom kriminalističkom istraživanju, osumnjičeni je predan pritvorskom kontroloru, a krivična prijava je podneta Opštinskom državnom tužilaštvu u Velikoj Gorici.