U Vinkovcima bi do kraja godine s delovanjem trebao da počne Županijski centar za pomoć osobama s invaliditetom, najavio je u subotu povodom Međunarodnog dana osoba s invaliditetom vukovarsko-sremski župan Damir Dekanić. U vinkovačkom gradskom parku, gde je bio da podrži donatorsku akciju Udruženja osoba s celebralnom paralizom i njihovih porodica TRN Vinkovci “Dar za glas”, Dekanić je rekao da će centar za pomoć osobama s invaliditetom biti smešten u prostorije vinkovačkog Udruženja osoba s invaliditetom Bubamara, koja se nalazi u stečaju „Značajno smo podignuli lestvicu uslova po kojima će raditi centar. Smatram da je prostor dobar, prilagođen potrebama osoba s invaliditetom i mislim da će im biti dobro u tom prostoru”, rekao je Dekanić i dodao da će centar biti mesto za druženje i pružanje pomoći onima koja je najpotrebnija. Po rečima predsednice Udruženja TRN Renate Musil Vorgić, donatorska akcija namenjena je skupljanju sredstava za kupovinu Tobii Communicatora, softverskog paketa za potpomognutu komunikaciju koji tekstove i simbole pretvara u razumljiv govor. “Želja nam je pružiti podršku osobama s različitim motoričkim i kognitivnim teškoćama da bi mogli voditi nezavisnije i bogatije živote, a cena aparata je oko 45 hiljada kuna”, rekla je Musil Vorgić.
U organizaciji Mladih HDZ-a Grada Vukovara u Pastoralnom centru sv. Bono, u subotu je održana konferencija Ususret Schengenu – najvećem slobodnom prostoru kretanja na svetu. Govorili su Karlo Ressler, zastupnik u Evropskom parlamentu, Terezija Gras, državni sekretar za evropske i međunarodne poslove i fondove Evropske Unije u Ministarstvu unutrašnjih poslova, i Mario Demirović, direktor Carinske uprave u Ministarstvu finansija. Prema planu Hrvatska će od 1. januara 2023. godine biti deo evrozone i schengenskoga prostora. Hrvatska zaokružuje svoj simbolični povratak Evropi i postaje dio najelitnijega civilizacijskog kluba na zemlji u kome je 15 država. To je veliki uspeh i Hrvatskoj donosi niz benefita, dodatni ekonomski poticaj, bolju saobraćajnu i turističku povezanost te sigurnost, rekao je Ressler. Predsednik vukovarskog HDZ-a, Nikola Mažar dodao je da im je cilj bio da građane upoznaju šta će ulazak u Schengen značiti za one koji žive uz istočnu hrvatsku granicu.
Zbog nedostatka radne snage u Hrvatsku poslednjih godina, sve više doseljavaju stranci koji bi, po oceni stručnjaka, kroz nekoliko decenija u kombinaciji s padom nataliteta i nastavkom trenda iseljavanja mogli da izmene etničku strukturu države. Migraciona bilansa u Hrvatskoj je i dalje u negativnoj zoni, ali je smanjena u odnosu na godine kada smo ušli u Evropsku uniju, rekla je za agenciju Hina načelnica demografskih i društvenih statistika u Državnom zavodu za statistiku Dubravka Rogić-Hadžalić. Nakon 2017. podaci Zavoda pokazuju blago smanjenje iseljavanja i porast doseljavanja, pa je u 2021. bilansa iznosila minus 4512 osoba, dok je na vrhuncu iseljeničkog talasa 2017. minus bio čak 31 799 osoba. Prošle godine iz inostranstva je doselilo 35 912 osoba, među kojima je bilo 70 odsto stranaca, a odselilo se 40 424, među kojima 64 odsto hrvatskih državljana.
Udruženja pacijenata i proizvođači lekova uputili su niz kritika na predlog izmena pravilnika o stavljanju lekova na listu HZZO-a, koji će, tvrde, dovesti do nestašica lekova i diskriminacije hrvatskih pacijenata u odnosu na druge zemlje Evropske unije. Zbog mera štednje, otežava se dostupnost inovativnih terapija, provodi se diskriminacija i ugrožava osnovno ljudsko pravo na terapiju, samo su neke od 238 primedbi koje su stigle tokom javnog savetovanja na predložene izmene Pravilnika o merilima za stavljanje lekova na listu HZZO-a i način utvrđivanja cene lekova koje će plaćati Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje. Novim pravilnikom se predlaže da lek, pre nego što dobije odobrenje u Hrvatskoj, prethodno mora da bude odobren na račun državnog osiguranja u najmanje deset država članica Evropske unije. Od farmaceutskih firmi tražiće se detaljnija dokumentacija, posebna analiza troškova i efikasnosti, podaci o kliničkim studijama, kao dokaz da je lek apsolutno efikasan i neophodno ga je koristiti u lečenju. HZZO će posebno razmatrati stavljanje na listu izuzetno skupih terapija, a cena prvog biosličnog leka, koji se predlaže, moraće biti najmanje 30 odsto niža od cene sličnog leka koji je već na listi HZZO-a. Udruženja pacijenata upozoravaju da će se izmenama pravilnika posebno “udariti” na inovativne, skupe lekove, odnosno na obolele od bolesti za koje sada nema terapije. Hrvatska je već sada među četiri najgore članice Unije po dostupnosti inovativnih terapija, a stanje će se dodatno pogoršati, naveli su iz udruženja i prozvali Ministarstvo zdravstva da je izneverilo deklarisane ciljeve reforme zdravstva o povećanju dostupnosti terapijskih opcija.
Iz Centra za edukaciju, savetovanje i istraživanje su, nakon izmena Zakona o radu, uputili zahtev u kojem traže od Vlade da prepozna probleme koji proizlaze iz diskriminatornih praksi i neravnopravnosti žena u svetu rada. Izmene Zakona o radu su,smatraju, prilika da se osigura provođenje mera, koje bi dovele do ravnopravnijeg položaja i bolje zaštite radničkih prava žena.Vladi RH i Ministarstvu rada, penzionog sistema, porodice i socijalne politike, kao i saborskim zastupnicama i zastupnicima, zato su zajedno s drugim organizacijama i aktivistkinjama iz inicijative Radnica, uputile zahtev za rodno osvešten Zakon o radu te svojih 12 predloga izmena i dopuna. Među predlozima je i taj da se propiše obaveza poslodavcima, koji zapošljavaju 10 i više radnika da izrade rodne analize položaja i plata žena i muškaraca na svim nivoima te planove za postizanje ravnopravnosti polova. Traže i da se propiše obnavljanje ugovora na određeno automatizmom za trudnice, osobe koje koriste roditeljska prava, roditelje s decom do 3 godine odnosno samohrane roditelje s decom do 6 godina, s tim da je teret dokazivanja da se radi o zakonitom sklapanju/neobnavljanju ugovora na određeno na poslodavcu. Traže i da se propiše apsolutna zabrana otkazivanja ugovora o radu, kao i zabrana premeštaja na nepovoljnije radno mesto u trajanju od minimalno godinu dana nakon prestanka trudnoće odnosno korištenja roditeljskih prava.
Prema najavama sutra bi trebalo da dođe do pojeftinjenja goriva na benzinskim pumpama u Hrvatskoj. Benzin bi takpo trebao da pojeftini za 88 lipa po litri, a dizel za 91 lipu. Biće to najveće pojeftinjenje goriva poslednjih meseci. Trebala bi da padne i cena plavog dizela kojia Vlada već dugo drži na 8,49 kuna po litri. Trenutna cena benzina iznosi 11,48 kuna po litri te 12,50 kuna po litri za dizelsko gorivo.