Prema Izveštaju o umrlim osobama u Hrvatskoj u 2021. godini, koji je objavio Hrvatski zavod za javno zdravstvo, covid-19 je bio najčešći pojedinačni uzrok smrti tokom prošle godine. To je prvi puta, nakon više od 50 godina, da je zarazna bolest prouzrokovala više smrti nego bilo koja druga, piše Jutarnji list. Slede ga ishemijske bolesti srca, cerebrovaskularne bolesti i šećerna bolest, na četvrtom mestu je hipertenzija, dok je na petom rak bronhija i pluća. Covid-19, kao potpuno nova bolest, tako je prvi puta promenio redosled na tabeli, na kojoj su do sada na prvom mestu kao vodeći uzroci smrti bile bolesti iz grupe cirkulacionih te različiti karcinomi. „Ovaj izveštaj je samo potvrda onoga što od početka govorimo: covid je teška bolest, a pokazalo se i smrtonosna. Naravno, najvećim delom preminuli su imali i druge dijagnoze, koje su najčešće iz grupa vodećih uzroka smrti”, rekao je predsednik Društva epidemiologa Miroslav Venus. Kada se gleda po grupama bolesti, one iz spektra cirkulacionog sistema, od kojih je umrlo 22 817 osoba, i dalje su na prvom mestu. Karcinomi su druge po redu grupe bolesti, koje su u 2021. godini uzele 13 508 života, dok je covid-19 bio koban za čak 8557 građana. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, a koji se prenose i u Izveštaju, u prošloj godini u Hrvatskoj je umrlo 62 712 osoba, što je čak 5689 više nego godinu pre, a to je ujedno i najveći broj umrlih u jednoj godini od kraja Drugog svetskog rata. Naime, to je čak 20,6 odsto ili 10 866 umrlih više u odnosu na prosečan broj umrlih u periodu od 2015. do 2019. godine. Demograf Ivan Čipin za Jutarnji je rekao da ga brojevi ne iznenađuju te da idu u prilog činjenici da je veći mortalitet usko povezan s epidemijom koronavirusa.
Kao rezultat višegodišnje dobre saradnje, na ulazu u Nacionalnu memorijalnu bolnicu dr Juraj Njavro u Vukovaru je postavljena tabla Veleučilišta Lavoslav Ružička. Govoreći o dosadašnjoj saradnji dekan vukovarskog veleučilišta Željko Sudarić je podsetio da je veleučilište s radom počelo 2005. godine te da saradnja s bolnicom traje već 17 godina. „Sarađujemo od našeg osnivanja i nadamo se još boljoj i kvalitetnijoj saradnji u budućnosti. Treba znati da se klinička praksa naših studenata fizioterapije odvija svih ovih godina u vukovarskoj bolnici, što je i najvažnije za njihovo obrazovanje. Lekari vukovarske bolnice su naši spoljni saradnici i oni predaju studentima“, rekao je Sudarić. Napomenuo je da s preseljenjem u Radnički dom u Borovu naselju planiraju pokrenuti i stručni studij sestrinstva tako da će ta saradnja u budućnosti biti još kvalitetnija, a s njim se složio i direktor vukovarske bolnice Anto Blažanović napominjući da postavljena tabla samo potvrđuje njihovu dobru dosadašnju saradnju. Sudarić i Blažanović juče su potpisali i aneks ugovora vezan za nastavnu bazu i plan da se više radnika vukovarske bolnice uključi u predavanje studentima.
Ministar privrede i održivog razvoja Davor Filipović juče je, zajedno s posebnim savetnikom predsednika Vlade Republike Hrvatske Zvonimirom Savićem i generalnim direktorom Hrvatskih voda Zoranom Đurokovićem, uručio 13 ugovora o dodeljivanju bespovratnih sredstava za provođenje investicionih projekata sistema javnog vodosnabdevanja i odvođenja vrednih 617,2 miliona kuna, od čega je 394,8 miliona bespovratnih evropskih sredstva. Provođenjm 13 projekata za koje su dodeljeni ugovori omogućiće se ili poboljšati pristup pitkoj vodi stanovništvu širom Hrvatske, koje većinom živi u ruralnim područjima. Izgradiće se ili rekonstruisati 151 kilometar sistema javnog vodosnabdevanja te izgraditi ili rekonstruisati 35 kilometara sistema javnog odvođenja. „Time će se omogućiti pristup poboljšanom vodosnabdevanju za više od 50 hiljada stanovnika i pristup poboljšanom sistemu pročišćavanja otpadnih voda za više od pet hiljada stanovnika”, istakao je Filipović. Sredstva su, između ostalih, dobili projekat Osijek 4 Vodovoda Osijek, vredan 164,6 miliona kuna, od čega 105,3 miliona bespovratno te Grad Ilok, koji je za rekonstrukciju vodovodnih cevi u pet ulica dobio milion i po kuna bespovratnih sredstava.
Vlada je juče utvrdila predlog strategije razvoja održivog turizma do 2030. godine te donela Strategiju razvoja železničkog sistema do 2032. godine, a u oba dokumenta planiraju se značajna ulaganja u te sektore. Obrazlažući donošenje strategije razvoja železničkog sistema, ministar saobraćaja Oleg Butković rekao je da će sledeća decenija biti “potpuno posvećena modernizaciji i restrukturiranju i razvoju železničke infrastrukture, poboljšanju usluga prevoza i unapređenju sigurnosti”. Reč je o složenom sistemu – prugama ukupne dužine 2617 kilometara, upravljanju s 546 železničkih stanica, 109 tunela i 543 mosta. Tri su strateška cilja utvrđena u dokumentu. To su održiv i konkurentan, integrisan i intermodalan te siguran i dostupan železnički sistem.
U utakmicama 14. kola Prve županijske fudbalske lige Vukovarsko – sremske županije, sutra se, između ostalih, sastaju Negoslavci i Mitnica, Kroacija Bogdanovci i Fruškogorac iz Iloka te Nosterija i Vrbanja. Sutra se igraju i utakmice 10. kola Druge županijske fudbalske lige, fudbalskog centra Vukovar, u kojima Bršadin dočekuje pačetinsku Slogu, Hajduk iz Bapske igraće sa Radničkim, Sremac dočekuje Lovas, a borovska Sloga gostuje u Mikluševcima kod FK Rusin. Sve navedene utakmice počinju u 14 časova.