Popularni muzičar, frontman jednog od najpoznatijih rock-sastava na Balkanu Riblja čorba, Bora Đorđević, poznatiji kao Bora Čorba preminuo je jutros u 72. godini života. Bora Đorđević umro je u ljubljanskoj bolnici zbog hronične opstruktivne bolesti pluća. Usprkos naporima lekara da ga spase, završio je na respiratoru i podlegao bolesti. Svoju muzičku karijeru započeo je 1970-ih godina, svirajući u raznim sastavima u Beogradu i Čačku, uključujući grupe “Zajedno”, “Suncokreti” i “Rani mraz” u kojem je sarađivao s Đorđem Balaševićem. Nakon kratkog perioda provedenog u tim bendovima, 1978. godine pridružuje se grupi SOS, čiji su članovi bili Rajko Kojić, Miroslav Miša Aleksić i Miroslav Vicko Milatović. Taj sastav kasnije postaje poznat pod imenom “Riblja čorba”, grupa koja ubrzo stiče popularnost širom Jugoslavije. Đorđević je također pisao tekstove za poznate izvođače poput Zdravka Čolića, Nede Ukraden i Željka Bebeka.
Nakon što je dosadašnji direktor Javne ustanove spomen područja Jasenovac Ivo Pejaković podneo ostavku, ministarka kulture i medija Nina Obuljen Koržinek imenovala je vršioca dužnosti direktora te Javne ustanove, Saru Lustig, objavilo je Ministarstvo. Sara Lustig voditeljka je hrvatske delegacije u Međunarodnom savezu za sećanje na Holokaust (IHRA) i posebna savetnica predsednika Vlade Republike Hrvatske za pitanja Holokausta i suzbijanje antisemitizma. Završila je studije engleskog jezika i psihologije, studije izdavaštva i intelektualnog vlasništva kao i studije ustavnog i međunarodnog humanitarnog prava te stekla praktično procesno iskustvo kao član tima za odbranu pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY) u Haagu. Imenovanjem gospođe Lustig dajemo snažan podsticaj u razvoju politika kulture sećanja i provođenju dugoročnih ciljeva koji su predstavljeni u Međunarodnom savezu za sećanje na Holokaust. U okolnostima kada je broj preživelih žrtava iz Drugog svetskog rata sve manji, suočavanje s najmračnijim stranicama evropske istorije te briga o budućnosti sećanja i svesti posebno su važni, naročito radi prenošenja istorijske istine budućim naraštajima, ističu u Ministarstvu kulture i medija.
Zbog jučerašnje zabrane izložbe fotografija u Sinju od strane gradonačelnika te opštine Mire Bulja, Susret tromeđi, autorke Inije Herenčić, jer je finansira Srpsko narodno vijeće, oglasila se i narodna pravobraniteljka Tena Šimonović Einwalter izrazivši zabrinutost razlozima zabrane izložbe koje je sinjski gradonačelnik izneo u javnosti, te je istakla da će zatražiti detaljan pisani izveštaj svih relevantnih učesnika. Šimonović Einwalter istakla je da se takvom se zabranom ograničava i prostor manjinskih prava i umetničke slobode i izražavanja. Gledajući zabranu, kao i navedene razloge, nije evidentno kako bi ona mogla biti u skladu sa Ustavom i zakonima RH. Ustav RH pripadnicima nacionalnih manjina garantuje ravnopravnost, kao i kulturnu autonomiju, razvoj i iskazivanje vlastite kulture te očuvanje i zaštitu svojih kulturnih dobara i tradicije, poručila je pravobraniteljka. Naglasila je da bi političari i druge javne osobe trebali da budu posebno obazrivi jer njihovi nastupi i izjave mogu imati dalekosežne štetne posledice na društvenu koheziju, te mogu da podstaknu širenje stereotipa i predrasuda kao i diskriminaciju. Na postupak sinjskog gradonačelnika Mire Bulja reagovala je ministarka kulture i medija Nina Obuljen Koržinek poručivši da je “zgrožena tim činom i porukom koju time šalje”, saopšteno je iz Ministarstva kulture i medija.
Saborski zastupnik i bivši čelnik osječko-baranjskog Domovinskog pokreta Krešimir Čabaj juče je na konferenciji za novinare izjavio kako ta stranka, nakon odlaska svih županijskih većnika, od iduće sednice neće postojati u Županijskoj skupštini, te da je pitanje da li će imati klub većnika u osječkom Gradskom veću. Čabaj je poručio da se, nakon nedavnog izbornog sabora u DP-u nije dogodio raskol stranke, već egzodus članstva, tvrdeći da u Osječko-baranjskoj županiji DP više ne postoji. Govoreći o situaciji u Županijskoj skupštini, Čabaj je rekao da je vrlo slična situacija.Na pitanje novinara o kojem broju ljudi koji su izašli iz stranke je reč , Čabaj navodi kako je u Osijeku bilo preko hiljadu članova te da nema tačan podatak o izlascima, ali da ispisnice koje šalju članovi, “govore da se ne radi o individualnim postupcima, već o egzodusu”.
Predsednica osječke organizacije Domovinskog pokreta Jesenka Ricl demantovala je navode o slabljenju stranke u Osijeku te poručila da se radi o ljutnji poražene grupe političara na unutarstranačkim izborima. Istakla je da su ministri, državni sekretari i najviši državni funkcioneri iz redova Domovinskog pokreta garancija da će se svi ciljevi koje je stranka postavila sigurno i ostvariti. Mnogima smeta što ćemo uspeti da realizujemo sve planirano, poručila je Ricl i dodala da je stranka snažnija nego ikada. Predsednica osječkog ogranka DP najavila je tom prilikom dolazak ministra demografije Ivana Šipića u Osijek sredinom meseca, kada će se razgovarati o programu za stambeno osiguranje na potpomognutim područjima od kojih je jedno i Slavonija. S Obzirom da Slavonija nije u visokom stepenu razvijenosti jedna od mera za mlade porodice će biti ostvarenje prioriteta dobijanja prostora ili zemljišta za izgradnju kuća i povratak u ovaj deo Hrvatske, poručila je Ricl.
U organizaciji splitskog pododbora SKD „Prosvjeta”, gradskog Veća srpske nacionalne manjine i Veća srpske nacionalne manjine Splitsko-dalmatinske županije, u Gradskom pozorištu lutaka u Splitu održan je 31. avgusta koncert Kulturno-umetničkog društva „Branislav Nušić” iz Borova. Namera organizatora bila je da stanovnicima ovog dalmatinskog grada približe muziku, kulturu i tradiciju sunarodnika sa istoka Hrvatske, ali i ojačaju postojeće dobre kontakte sa ostalim udruženjima. Tamburaški sastav „Dunavske zore” pod vođstvom Dušana Latasa prvi put je nastupao u Splitu. Predsednik Veća srpske nacionalne manjine Splitsko-dalmatinske županije Božidar Simić istakao je da nažalost u tom gradu ne postoje kulturno-umetnička društva koja bi mogla da preuzmu ulogu domaćina, ali da postoji ženski zbor splitskog pododbora Prosvjete, koji godinama unazad predstavljaju taj kraj. Kulturna manifestacija u Splitu finansirana je od strane Saveta za nacionalne manjine Vlade Republike Hrvatske i Srpskog narodnog veća.