Vukovarski ogranak HNS-a danas je u centru Vukovara već tradicionalnim deljenjem maćuhica obeležio Dan žena – 8. mart. Predsednik Nenad Bučko je čestitao svim ženama i rekao da je položaj žena u Hrvatskoj danas bolji nego pre, ali bi trebao da bude još bolji. Naglasio je da su žene ne samo lepši, nego i pametniji i racionalniji pol te da treba da budu uključenije u političke, socijalne i druge aspekte života.
U Srpskom domu u Vukovaru sinoć je održana Neobična promocija knjige Naše gajde, autora Maksima Mudrinića iz Sivca u Vojvodini. Autor je pojasnio da se promocija naziva neobičnom jer se održala uz pratnju glumca Jovana Paula koji je recitovao delove iz knjige te uz pratnju Tria Gajde. Mudrinić je rekao da je on najstariji gajdaš u Vojvodini, koji osim sviranja i izrađuje ovaj muzički instrument, a sada mu je posvetio i knjigu, koja ima tri dela: graditelji gajdi, gajde u likovnoj umetnosti i sačuvane gajde. Predsednik Odbora za sport i kulturu Zajedničkog veća opština Veljko Maksić je pojasnio da su posetioci imali priliku da uživaju u zvucima kojima su nekada bili veoma popularni na našem prostoru te da su uživali.
Šesta demografska strategija Republike Hrvatske, dokument koji bi se uskoro mogao naći u javnoj raspravi, u završnoj je fazi izrađivanja, piše Jutarnji list, koji nije uspeo da dođe do informacije koje mere će da budu propisane i kako će dokument da izgleda. Kako Jutarnji neslužbeno saznaje, u Strategiji kratkoročno neće biti propisana mera prema kojoj bi roditelji primali nadoknadu u visini pune plate i tokom drugih šest meseci dopusta nakon rođenja deteta, niti će biti propisana mera besplatnih vrtića i jaslica, što su stručnjaci u radnoj grupi tražili. Iz Centralne državne kancelarije za demografiju i mlade je rečeno da se trenutno provodi postupak prethodnog vrednovanja dokumenta nakon čega sledi konačno usuglašavanje s radnom grupom i koordinacijskim telom te upućivanje u postupak e-savetovanja. Jedan od ciljeva Strategije je unapređivanje porodične politike i stvaranje uslova za bolju kvalitetu života porodice. Strategija je usmerena na ključne ciljeve kojima se nastoje omogućiti pozitivni demografski trendovi te obuhvata široko područje intervencije koje zahteva međuresornu saradnju svih tela državne uprave, lokalne i županijske samouprave.
Penzije od 1. januara rastu za 5,37 odsto na osnovu redovnog polugodišnjeg usklađivanja s potrošačkim cenama i prosečnim bruto platama, a povećane penzije isplatiće se u aprilu s penzijom za mart, zajedno s razlikom za januar i februar, saopšteno je juče iz Hrvatskog zavoda za penziono osiguranje. Donesena je i odluka o osnovici za određivanje nadoknade zbog fizičkog oštećenja i o usklađivanju novčanih nadoknada zbog fizičkog oštećenja od 1. januara, prema kojoj osnovica zbog fizičkog oštećenja, nastalog zbog povrede na radu ili profesionalne bolesti iznosi 248,72 evra odnosno 1873,98 kune. Zavod za penziono osiguranje je doneo i Odluku o visini najniže penzije hrvatskom branitelju iz Domovinskog rata za 2023. godinu, koja se od 1. januara određuje u iznosu od 339,54 evra ili 2558,25 kuna mesečno.
Uvođenje digitalnog zdravstvenog pasoša u Evropskoj uniji je u zdravstvu poput ukidanja roaminga u telekomunikaciji unutar Unije, istakao je potpredsednik Evropske komisije Margaritis Šinas na konferenciji koju je u Briselu organizovao hrvatski evrozastupnik Tomislav Sokol. Evropska komisija u maju prošle godine je predstavila zakonodavni predlog EU digitalnog zdravstvenog pasoša, a HDZ-ov evroparlamentarac Tomislav Sokol izabran je za glavnog izvestioca Evropskog parlamenta za taj predlog po kojem bi svaki građanin mogao samostalno da pristupi svojim zdravstvenim podacima u elektronskom obliku, podeli svoje zdravstvene podatke s lekarima u svojoj zemlji, ali i u drugim državama članicama. Moći će da dodaje podatke, ispravlja pogreške, ograniči pristup zdravstvenih radnika svojim podacima, ali i dobiti informacije o tome kako se i u koju svrhu ti podaci koriste. Šinas, koji je potpredsednik Evropske komisije za promovisanje evropskog načina života, očekuje da će taj pasoš u pružanju zdravstvenih usluga imati efekat kakav je u telekomunikacionom sektoru imalo ukidanje naplaćivanja roaminga u EU-u pre šest godina, od kada građani u svim članicama Unije mogu da koriste svoje telekomunikacione usluge po istoj ceni koju plaćaju u svojim zemljama.