Svetski dan borbe protiv raka obeležava se danas s ciljem podizanja svesti o tom značajnom javnozdravstvenom problemu. Rak je u Hrvatskoj drugi vodeći uzrok smrti iza bolesti srca i krvnih žila – 2020. je od raka umrlo 13 138 osoba, 7557 muškaraca i 5581 žena. Prema poslednjim podacima Registra za rak pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ), u spomenutoj je godini zabeleženo 23 230 novih dijagnoza raka, što je pad od 10,3 odsto u odnosu na broj slučajeva u 2019. Zabeleženi pad u broju postavljenih dijagnoza raka u 2020. godini nije rezultat stvarnog smanjenja pojave zloćudnih bolesti, ističu iz HZJZ. Incidencija raka u stalnom je porastu u celom svetu, pa tako i u Hrvatskoj, što je i očekivano zbog demografskih trendova, postojećih rizičnih faktora i sve preciznijih dijagnostičkih metoda. HZJZ navodi da je pad broja dijagnostikovanih slučajeva u 2020. godini verovatno rezultat kombinacije faktora povezanih s pandemijom covida-19, poput smanjene dostupnosti dijagnostičkih pretraga zbog delomičnog zatvaranja bolnica, kratkotrajnog prekida provođenja nacionalnih programa ranog otkrivanja raka, ali i manje učestalosti traženja lekarske pomoći ili obavljanja sistematskih pregleda.
Ustavni sud u utorak će održati sednicu na kojoj će se, između ostalog, konačno izjasniti o važećim izbornim jedinicama za parlamentarne izbore, piše Večernji list. Informacija je to koju je dnevnik neslužbeno saznao s tog suda, a kakva će na kraju biti odluka, izvori nisu hteli da nagađaju. Sudije imaju tri mogućnosti: da zatraže od Sabora da bez odgađanja izmeni zakon, kako bi se poštovalo načelo jednakosti biračkog prava, ukloni potencijalno neustavne propise ili ne učini ništa. Na potrebu izmene propisa prema kojima se provode parlamentarni izbori, Ustavni sud upozorio je još 2010. godine, jer su neke izborne jedinice već tada kršile zakonski uslov da broj birača ne sme da odstupi od proseka za više od pet odsto. I tadašnji i svi kasniji sazivi Sabora ignorisali su tak izveštaj. U međuvremenu su provedena i dva popisa stanovništva, a rezultati poslednjeg pokazali su da su se ta odstupanja u međuvremenu povećala do nivoa, koji bi mogao da dovede u pitanje ustavnost idućih izbora pa su se na Ustavnom sudu odlučili na pripremu nove odluke. Nova izborna pravila vladajuća koalicija će doneti najkasnije do septembra, a kao najizglednije rešenje je da se u izbornim jedinicama bira različiti broj zastupnika.
Svi Hrvati imaju odgovornost da se nose sa svojom istorijom, koja uključuje i ustaški režim, rekao je Josi Gevir, direktor za međunarodna pitanja u Jad Vašemu, s obzirom da uskoro postaje svetski lider sećanja na holokaust, Hrvatskoj je to i velika odgovornost i prilika. Hrvatska 1. marta od Švedske preuzima jednogodišnje predsedavanje Međunarodnim savezom za sećanje na holokaust (IHRA). Gevir, koji je i savoditelj izraelske delegacije pri IHRA-i, naglasio da je to “velika odgovornost i velika prilika” za Hrvatsku, koja će predsedavanjem “biti svetski lider sećanja na holokaust”. Šest miliona Jevreja stradalo je u holokaustu, a među njima 1,5 milion dece. Organizaciju, posvećenu čuvanju holokausta u globalnoj svesti i suzbijanju poricanja i iskrivljavanja istine o užasima holokausta, svake godine vodi druga članica.
Početkom godine na stranicama Hrvatskih cesta objavljena je informacija da će ta državna firma početi građevinski zahvat na izgradnji brze ceste Osijek – Županja, odnosno deonice Nuštar – Vukovar, jer je ta brza saobraćajnica, nazvana Slavonski ipsilon, isplanirana tako da ide od Osijeka prema Nuštru, gde će jedan deo ići severno prema Vukovaru i Iloku, a drugi južno, prema Vinkovcima i Županji, piše Glas Slavonije. S tim ciljem biće proveden postupak tzv. izvlaštenja nekretnina na području k.o. Nuštar i Marinci. Na osnovu lokacijske dozvole izrađen je parcelacijski elaborat i od strane nadležnog tela Vukovarsko-sremske županije provedeno osiguranje dokaza o stanju i vrednosti nekretnina putem nalaza i mišljenja imenovanih sudskih veštaka za geodeziju, poljoprivredu i građevinu vezano za visinu tržišne vrednosti zemljišta i nasada, piše na stranicama HC-a. Vlasnicima čestica nudi se kupoprodajna cena od 21,36 kuna po kvadratnom metru za poljoprivredno i 85,63 kune po kvadratu za građevinsko zemljište. Vojislav Nikšić iz Marinaca obrađuje 600 hektara prvoklasne zemlje i seje uobičajene slavonske kulture – od pšenice i kukuruza do uljane repice i soje, osim šećerne repe, jer nema potrebnu mehanizaciju. Kako je rekao za spomenuti list, njemu bi trebali da izvlaste približno dva hektara po ceni od 2,83 evra po kvadratnom metru, što je, prema njegovom mišljenju, ispod stvarne, tržišne cene na koju ne želi da pristane. Požalio se na nisku cenu, podsetivši Hrvatske ceste da je hektar bio 7000 evra, te da je sada na našem području cena skočila na 20 000 evra.
Zbog olujnog vetra, koji je jutros zahvatio osječko područje, osječki Županijski centar 112 primio je više dojava o padu stabala te telefonskih i električnih stubova na saobraćajnice. Zaprimljeno je 20-tak dojava o padu drveća, te telefonskih i električnih stubova na području Osijeka, Belišća, Bizovca, Dalja i Vuke. U Osijeku je olujni vetar porušio i štandove na sajmu antikviteta. Dežurne službe su na terenu, a za sada nema prijava o povređenim licima.